Kako se čini prema posljednjim objavljenim podacima, bauk nelikvidnosti sve je prisutniji u crnogorskoj ekonomiji.

Naime, svakoj petoj kompaniji u Crnoj Gori blokiran je račun, a ukupna dugovanja premašuju 1,2 milijarde eura.

Alarmantni podaci
Ovi podaci, kažu sugovornici Radio-televizije Crne Gore, ukazuju na nelikvidnost gospodarstva i trebali bi biti alarm nadležnima, zbog čega predlažu hitno donošenje novih zakonskih rješenja.

Da je crnogorska ekonomija u dugogodišnjem problemu potvrđuju i podaci o broju tvrtki čiji su računi u blokadi.

Broj blokiranih tvrtki u pet godina porastao je za nešto više od 2000, a dug im je gotovo 84 posto. Uzrok tome, kažu u Uniji poslodavaca, svakako leži u lošim poslovnim odlukama menadžera, ali puno veći problem prepoznaju u sljedećem.

Gospodarstvo djeluje u prilično nepredvidivom i nestabilnom okruženju pod utjecajem raznih sfera, pa i korupcije, sive ekonomije, ishitrenog donošenja odluka od strane donositelja odluka, bez analize utjecaja tih odluka na gospodarstvo.

Za razliku od nelikvidnosti, ekonomija je rasla mnogo sporije – kazala je za TVCG Suzana Radulović iz Unije poslodavaca. Crnogorski BDP je od 2019. do prošle godine porastao samo 34%. Zato se i zdravi dio gospodarstva našao u problemu.

– Taj dug otežava poslovanje drugim poslovnim subjektima jer su svoje poslovanje planirali u odnosu na taj dug, a taj dug ne mogu naplatiti. Upravo te blokirane kompanije otvaraju firme kćeri, hajde, ne mogu reći firme kćeri, nego tvrtke na imena ljudi iz njihovih obitelji i nastavljaju svoj posao. Sve to ukazuje da se država godinama nije znala nositi s ovim problemom – kaže analitičar Mirza Mulešković.

A, pokušaja je bilo – od najave uvođenja automatskog stečaja za one koji su u blokadi dulje od tri godine do prebijanja dugova. No, kako ništa od toga nije zaživjelo, naši sugovornici imaju konkretne prijedloge.

Iz onih poštenih razloga za otvaranje stečaja bez krivnje upravitelja i tvrtke koja je u takvo stanje došla, provođenja brzih i učinkovitih postupaka stečajnog postupka, ali na način da dovedu do ozdravljenja tvrtke, a ne do njegovog potpunog gašenja – kaže Radulović.

Kontrolni mehanizmi

Ako tvrtka ne može naplatiti svoj dug za tri mjeseca, sigurno neće za šest, ali ne treba dopustiti da to traje nekoliko godina. Moramo napraviti kontrolne mehanizme i učiniti puno više od strane inspekcijskog nadzora kako oni ne bi došli u još veći problem – dodaje Mulešković.

A što država planira učiniti kako bi prekinuli začarani krug nelikvidnosti, u Ministarstvu financija nisu željeli odgovoriti. Do nekog održivog rješenja, gospodarstvenici moraju svakodnevno provjeravati likvidnost potencijalnih poslovnih partnera na stranicama Centralne banke Crne Gore, koja od listopada prošle godine, umjesto mjesečno, objavljuje imena tvrtki čiji su računi u blokadi.