U izvješću o investicijskoj klimi koje je jučer objavio State Department ističe se da je Vlada učinkovito upravljala javnim dugom, prenosi RTCG.

U Izvješću se također navodi da su Srbija, Rusija, Njemačka, Švicarska, UAE, Turska, Italija i SAD među najvećim izvorima izravnih stranih ulaganja u Crnu Goru. Tu su i Cipar i Austrija, iako u manjem obujmu.

Ističu i da je Crna Gora imala jedan od najvećih udjela javnog duga u BDP-u kada su u pitanju zemlje zapadnog Balkana. Taj je omjer u posljednje dvije godine u padu, a zahvaljujući snažnom rastu i otplatama u prošlom prosincu pao je s visokih 105 posto u 2020. na oko 60,2 posto.

“Rast BDP-a iznosio je šest posto 2023. godine, potaknut privatnom potrošnjom i dobrom turističkom sezonom. Nepodmireni dugovi zemlje i oslanjanje na nekoliko gospodarskih sektora čine je ranjivom na daljnje šokove nakon pandemije i invazije Rusije na Ukrajinu”, stoji u Izvješću.

State Department naglašava da je Crna Gora 2022. godine započela s provedbom širokog programa ekonomskih reformi poznatih kao “Europa sada”, kojim su ukinuti svi pojedinačni doprinosi za zdravstvo, gotovo udvostručena minimalna plaća i uveden sustav progresivnog oporezivanja.

Važan izvor prihoda je i izvoz energije koji se prvenstveno odvija podvodnim električnim kablom u Italiju. Projekt kabela, koji je uključivao izgradnju 433 kilometra dugog tunela približno 1200 metara ispod površine Jadranskog mora, stajao je 800 milijuna eura i počeo je s radom u prosincu 2019.

U Izvješću o investicijskoj klimi pozdravljaju činjenicu da je razvoj infrastrukture prioritet Vlade, koja je već najavila izgradnju dviju autocesta i nekoliko brzih cesta do kraja 2030. godine.

Uočeno je da se Crna Gora i dalje bori s problemima vladavine prava, uključujući korupciju i organizirani kriminal.