Vlada je zadovoljna planom restrukturiranja Instituta Igalo, ali odluka o njegovom potvrđivanju sada je na Skupštini dioničara.

Rekao je to premijer Milojko Spajić komentirajući plan restrukturiranja Instituta. Vlada je ovaj plan naručila od tima stručnjaka sa Sveučilišta Crne Gore i za ovaj proces osigurava 106.814.839 eura.

Pronađena rješenja

Spajić je naveo da su oporavak Instituta kočili propisi o državnim potporama i vlasnička struktura, ali da su se potrudili i pronašli rješenja za probleme. Naveo je da je plan restrukturiranja usklađen s našim i zakonodavstvom EU te da je povoljan i za vlasnike, kao i da je Ekonomski fakultet napravio “svjetski” posao.

“Pretražili smo sve opcije i stručnjake i ovo je jedina realna ideja. To je ono što smo mogli napraviti, u proračunu za sljedeću godinu izdvojili smo značajna sredstva. Sada je odluka na Skupštini dioničara koja mora potvrditi plan restrukturiranja”, naglasio je Spajić i rekao da je riječ o značajnoj investiciji te da su u Institut spremni uložiti stotine milijuna eura.

Pozvao je manjinske dioničare da surađuju i ulažu, te da će otkupiti njihove dionice ako im interesi nisu identični, prenosi RTCG.

“Ovo je jedino moguće rješenje. Vjerujemo u opstanak Instituta, sve smo napravili i savjest nam je čista. Ovaj plan restrukturiranja doslovno je novi ugovor RFZO-a, Vlade i državnog poduzeća koji bi sve trebao obvezati na određeno ponašanje i korake koji će se dogoditi u iduće tri godine”, rekao je Spajić.

Spajić je istaknuo i kako je nelogično da je dug Zavoda prema Jugobanci u jednom trenutku iznosio milijun eura, a na kraju 7,5 milijuna. Istaknuo je kako vjeruje da bi tu moglo biti posla za tužiteljstvo.

“Ističemo da postoje nelogičnosti megalomanske razine, te da upravo taj dug služi za blokadu računa i naplatu države. To su nelogičnosti koje bi netko trebao istražiti”, ustvrdio je.

Na novinarski upit hoće li plan restrukturiranja biti javno objavljen, rekao je da će dokument prvo ići u ruke manjinskih dioničara kako bi se s njim upoznali.

Na pitanje kako će se novac osigurati, Spajić je rekao da je na stolu kreditiranje i prodaja manjeg dijela imovine, ali da ne znaju ništa dok se plan ne usvoji, jer ne znaju strukturu kapitala.

Dekan Ekonomskog fakulteta Mijat Jocović poručuje da su dvije opcije – stečaj ili opstanak Instituta.

Kako tvrdi, tijekom izrade plana razgovaralo se sa svim zainteresiranima, pa je planom za taj proces predviđeno 106,81 milijun eura. Jocović je naveo da manjinski dioničari imaju mogućnost da ulože ili budu otkupljeni, te da bi i oni željeli oporavak Instituta.

“Sredstva predviđena za restrukturiranje Instituta iznose ukupno 106.814.839 eura i financirat će se 60 posto iz državnog proračuna, a 40 posto iz sredstava Instituta. U ukupnom iznosu od ovih 40 posto Zavoda od 42.725.936 eura, a javno financiranje, odnosno 60 posto, bit će 64 milijuna eura”, rekao je Jocović i dodao da su manjinski dioničari dobrodošli, ali da zbog propisa o državnim potporama oni moraju sudjelovati novcem koji država ulaže.

Naglasio je da je u prvoj godini planom predviđeno učešće od 41.296.000 eura, od čega je državna potpora 32.458.000 eura, a Instituta 8.928.000 eura.

“Građevinski fakultet procijenio je potrebna ulaganja u zgrade i opremu. Ta sredstva iznose 69 milijuna eura, a riječ je o investiciji koja Institut diže na razinu četiri zvjezdice. Plan je baziran na pretpostavci da nema otpuštanja, a 26 milijuna je namijenjeno za financijski oporavak”, rekao je Jocović.

Ova ponuda je maksimum

Ministar prostornog uređenja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović rekao je da ovaj iskorak Institutu daje šansu za opstanak i da je ova ponuda Vladin maksimum.

Vlada i Rakčević u lipnju su se dogovorili da se omogući deblokada računa Zavoda s po pet milijuna, kao i da se u roku od šest mjeseci izradi plan restrukturiranja.

Kako je tada priopćeno, dogovoreno je i da će se nakon izrade plana omogućiti dokapitalizacija Instituta od deset milijuna eura ili više, kao i da će se, prema Zakonu o državnim potporama, tek u roku tri godine nakon toga, ako tvrtka posluje na održiv način, moguća su značajna ulaganja u razvoj Instituta.