Cijena kvadrata stambenog prostora u Bijelom Polju posljednjih je godina u stalnom porastu. Razlog je velika potražnja, ali i stagnacija građevinskog sektora u tom gradu, gdje se rijetko mogu vidjeti temelji za nove zgrade. Kako su za Dan rekli vlasnici jedine agencije za nekretnine u Bijelom Polju, Dijana i Radovan Rahović, u tom gradu se 2021. kvadratni metar mogao kupiti po cijeni od 850 eura, dok danas ta cijena varira od 1000 do 1500 eura.
Ponuda slabašna
Kao vlasnici jedine agencije za nekretnine u Bijelom Polju, dobro poznaju tržište, ne samo u tom gradu, već i u ovom dijelu Crne Gore općenito.
Kako kaže Dijana Rahović, iako su s posredovanjem u prometu nekretnina počeli davno, agenciju su službeno registrirali prije jedanaest godina. Osim u Bijelom Polju i Crnoj Gori, prisutni su i na tržištu nekretnina u još nekim bivšim jugoslavenskim republikama.
“Kada je riječ o ovoj godini, ponudu nekretnina bih ocijenio slabom. I prodaja nekretnina tijekom ove godine bila je na nižoj razini. Kada je u pitanju Bijelo Polje, razlog ovakvog stanja na tržištu je što se u ovom gradu skoro ništa ne gradi. Iznimka je nekoliko zgrada koje su nedavno dovršene ili su pred dovršetkom. Stanova nema, a da ih ima, svi bi se lako prodali”, kazao je Rahović.
Prosječna cijena kvadrata stana u Bijelom Polju je oko 1.300 eura. Kao primjer Rahović navodi zgradu u gradskom naselju Ribnik, gdje je cijena kvadrata stana na početku izgradnje 2021. bila 850 eura, a cijena stanova koji su posljednji prodani dosegla je 1350 eura po kvadratu. Ističe da je problem – i to ne samo na području bjelopoljske općine, nego i šire – što nema prave tržišne cijene, odnosno vrlo teško ju je odrediti.
“Kada je riječ o kućama, one se jako slabo prodaju i cijena im je znatno niža u odnosu na stanove i kreće se od 700 do 800 eura po četvornom metru. A zemlje se jako malo kupuje. Na selu gotovo nitko ništa ne prodaje, a oni sporadični prodavatelji sa sela ne mogu prodavati jer je cijena za kupce visoka. Kvadrat zemlje se prodaje po cijeni od 80 centi do dva-tri eura”, pojašnjava Rahović. Ponuda parcela nije zanemariva, a najvišu cijenu postižu one u Rasovu, gdje se ar prodaje za šest do sedam tisuća eura. U Strojtanici i Njegnjevu parcele se prodaju za tri do četiri tisuće, koliko košta i Nedakusa. Za zemljište na Bistrici tražena cijena je od 1800 do 2000 eura, a nešto manje u Pripčićima. Kada je u pitanju Bjelasica, tržište je u zastoju, usprkos najavama da će se na toj planini graditi skijaški centar “Cmiljača”. Prije nekoliko godina, kada se puno pričalo o skijaškom centru, prodan je veliki broj parcela, a trenutno se cijena kvadrata zemljišta na Bjelasici kreće od 500 do 1500 eura”, kaže Rahović. Za sada, kako je dodala, stranci nisu pokazali veći interes za kupovinu nekretnina na području bjelopoljske općine. No, da je potražnja za nekretninama u Bijelom Polju velika svjedoči podatak da je cijena kvadrata u nedavno završenoj zgradi u centru grada dostizala, kako “Dan” saznaje, i do dvije hiljade eura po kvadratnom metru.
Tko kupuje?
U posljednje tri godine najviše nekretnina kupili su investitori iz Rusije za 177 milijuna eura, zatim iz Srbije za 167 milijuna, iz Njemačke za 148 milijuna, a tek onda iz Turske za 105 milijuna. To znači da posljednjih mjeseci Turci sve više ulažu u nekretnine u Crnoj Gori. U jednoj agenciji za nekretnine kazali su nam da se u posljednje vrijeme događa da Turci kupuju cijelu zgradu već u izgradnji ili iznajmljuju cijelu etažu zgrade. Ekonomski analitičari ističu kako je očito da se radi o priljevu ogromnog novca u Crnu Goru, kako iz domaćih izvora, tako i iz inozemstva, koji se sve više ulaže u nekretnine. Ukazuju i na sumnju da se kroz građevinski biznis pere novac, ali da, s druge strane, država po tom pitanju ne poduzima ništa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu