Crnogorski turizam je pred ozbiljnim izazovima i prijeti mu postupno propadanje. Umjesto da se razvija kao prava turistička destinacija, godinama se gradi kao destinacija za nekretnine, a više od 74 posto zgrada su sekundarni stanovi.

“Ovo je najgori scenarij koji uništava našu destinaciju, stvara ozbiljne ekološke i socijalne probleme i uzrokuje da cijela crnogorska obala bude označena crvenom bojom zbog neodrživosti“, kaže za Pobjedu Rade Ratković, profesor na Fakultetu za turizam i biznis u Budvi.

Dugoročno neodrživi

Osvrnuo se na uzroke takvog stanja, ističući probleme u upravljanju destinacijom i nepostojanje učinkovite marketinške strategije. Iako susjedne zemlje, poput Albanije i Hrvatske, bilježe stabilan rast turizma, Crna Gora zaostaje, suočena s unutarnjim sukobima i neadekvatnom infrastrukturom. Ratković upozorava na opasnosti koje prijete dugoročnoj održivosti crnogorskog turizma i poziva na hitne reforme kako bi se ovaj sektor vratio na pravi put.

“Naše brojke su nepotpune, zastarjele i parcijalne, zbog čega ih moramo prihvatiti s rezervom. Monstat objavljuje podatke samo za “kolektivni smještaj”, ali sa zakašnjenjem od mjesec ili dva. Zadnji, službeno objavljen podatak je za lipanj 2024. godine”, ističe.

Podaci pokazuju da je u prvih šest mjeseci stopa rasta ukupnog turističkog prometa kolektivnog smještaja bila oko tri posto, od čega oko osam posto domaćeg, a oko dva posto inozemnog.

“Najveći udio od 14,11 posto čini domaće tržište (Crna Gora). Slijede Srbija (oko 13 posto), Velika Britanija (oko osam posto), Njemačka (oko osam posto) i Francuska (oko sedam posto), Poljska (oko četiri posto), BiH (3,8 posto)”, kaže.

Ratković je naveo razloge zašto je ove sezone sve manje turista.

“Upravljanje destinacijskim turizmom je loše u posljednja tri i pol desetljeća, a posebno u zadnje četiri godine. Problemi su brojni, a najznačajniji bi bili: neadekvatna turistička zakonska regulativa, posebice o upravljanju održivim turizmom, zastarjeli, nacionalizirani i ispolitizirani model upravljanja destinacijom koji ne obavlja svoje bitne funkcije (upravljačka integracija javnog i privatnog sektora), umrežavanje malih hotela, provođenje učinkovitih marketinških strategija, zanemarivanje cjelovite pripreme turističke sezone, podržavanje dramatičnih strukturnih nesrazmjera u sektoru smještaja i pogubno odugovlačenje razvoja sekundarnog stanovanja, ignoriranje organiziranog europskog turističkog tržišta i loša pozicija crnogorskog turizma na najjačim emisijskim tržištima u Europi”, smatra on.

Povećati broj hotela

Prema njegovim riječima, hitno je potrebno donijeti sanacijske planove i primijeniti europske zakone kako bi se stanje vratilo u normalu za četiri do pet godina.

“Ključno je preobraziti određeni broj apartmana u hotele kroz koncept integralnih i difuznih hotela. Osim toga, potrebno je zaustaviti daljnju gradnju stambenih zgrada, koja se trenutno ignorira. Umjesto toga, gotovo na svim raspoloživim mjestima i dalje se grade stanovi, što dodatno pogoršava situaciju”, tvrdi Ratković.

Kako ističe, hitno je potrebno poduzeti konkretne mjere kako bi se crnogorsko primorje očuvalo kao održiva i atraktivna turistička destinacija za sadašnje i buduće generacije.