Ako počinitelj nije zatečen na licu mjesta, krađa šume u Crnoj Gori najčešće je teško dokaziva, a nerijetko se događalo da i lugari zažmire na nelegalnu sječu, piše cdm.me.

Predviđena prekršajna kazna lugarima za to inače je 300 eura, no događa se i da kaznu uredno plate i nastavljaju dalje raditi. Iz Uprave za inspekcijske poslove poručuju da je stoga neophodno pooštriti kaznenu politiku prema svim zaposlenima.

Za mještane pljevaljskog sela Vidre krađa šume odavno nije novost. ”Netko blizak rukovodstvu dobije neke stvari po povlaštenim uvjetima, ali nisu tu krivi ni šumari, nego sami vrh Uprave za šume. Mora se to preispitati jer nama mještanima ne ostane ni 10 metara drva”, kaže mještanin Jagoš Ćirović. Osim što reagiraju na prijave, lugari, odnosno čuvari šume, često registriraju nelegalnu sječu nakon čega obavještavaju nadležne.

”Dan poslije formiramo komisiju koja detaljno broji panjeve i na osnovi toga zaključimo o kojoj se količini sječe radi. U kubik možemo utvrditi razmjere krađe. Kad utvrdimo promjer panjeva, postoji formula i dobijamo kubikažu posječenog stabla”, kaže Igor Vojinović, voditelj u PJ Pljevlja.

No, kada se krađa dogodi, počinjena je šteta nepovratna, kaže pomoćnik direktora Uprave za inspekcijske poslove, a posebno zabrinjavaju čuvari koji žmire na krađe.

”Lugar kojem se na terenu nađe neprijavljena sječa šume, nije radio svoj posao. Kazni ga se prekršajnim nalogom sa 300 eura, ali ako plati u roku od osam dana, onda je kazna 200 eura i on ostaje na poslu. To je bilo prihvatljivo u ranijem razdoblju i nova uprava pokreće prekršajne postupke”, kazao je Darko Rašović v. d. pomoćnika direktora UIP-a.

Zato je neophodno, kaže Rašović, mijenjati zakone i pooštriti kaznenu politiku. Ljudi koji čuvaju šume trebali bi biti prva linija obrane koje kontrolira samo – osam inspektora!

”Ovo je Crna Gora i netko nekome pogleda kroz prste. Imamo primjera da radnici Uprave imaju strojnu operativu i da izvode radove”, kaže Rašović.