Uz nedostatak planske dokumentacije, postupku legalizacije bespravno sagrađenih objekata u Herceg Novom, koji se provodi od 2017., ovoga puta ispriječili su se i hakerski napadi na stranicu crnogorske Vlade, pa orto-foto snimka nije u funkciji. Stoga je od pet tisuća podnesenih zahtjeva, rješenje za legalizaciju dobilo svega 40 objekata, izvijestio je portal me.eKapija.com.

“Od kolovoza 2022., blokirana je službena internetska stranica na kojoj je ključni dokument orto-foto snimka bez koje ne možemo donositi rješenja o legalizaciji jer je postojanje objekta na toj snimci preduvjet za vođenje postupka legalizacije. Ključni dokument nije dostupan već pet mjeseci”, ističe Vladislav Velaš, hercegnovski tajnik za prostorno planiranje.

Što se čini na deblokadi ključnog dokumenta nije precizirano. Broj je riješenih legalizacija u odnosu na broj podnesenih zahtjeva jest nizak, ali pokazuje napredak u ukupnom procesu s obzirom na to da nedostaje određena planska dokumentacija koja je krovna za zakonsko donošenje legalizacije većeg broja objekata.

Velaš ukazuje da veliki broj građana vodi proces legalizacije, te da je u tom kontekstu izdano gotovo dvije tisuće rješenja o prekidu postupka što bi svakako, smatra, većinom, bili legalizirani objekti da postoje drugačija zakonska rješenja ili planska dokumentacija.

“Za postupke koji su u prekidu građani su prikupili i dostavili kompletnu dokumentaciju, dakle od knjiženja nelegalnog objekta, izvještaja revidenta i zaista je za pohvalu i njihovo strpljenje i ažurnost.

Da imamo drugačije zakonsko rješenje ili važeću plansku dokumentaciju to bi sve bili objekti koji bi se legalizirali, ali za sada čekaju izmjene zakona, odnosno generalni urbanistički plan”, objasnio je Velaš i naglasio da je osnovni problem u Herceg Novom nedostatak planske dokumentacije.

Čak 50 posto površina nije pokriveno važećom planskom dokumentacijom i izmjene zakona se ne odnose na te dijelove. Ima cijelih naselja bez važećih planova, Baošići na plan čekaju više od 30 godina.

Iznos sredstava koje građani trebaju platiti za legalizaciju veći je za pet posto u odnosu na iznos koji je određen u legalnoj gradnji i ovisi od zone.

“Taj postotak uvećanja su penali, ali i tu ima popusta, primjerice, na objekte osnovnog stanovanja 50%. Građani trebaju početi legalizaciju jer će u protivnom morati plaćati godišnju rentu za nelegalne objekte koja je znatno nepovoljnija od standardnog poreza koji se plaća za legalne i objekte u postupku legalizacije u koji ulaze isključivo objekti koji su na orto-foto snimci iz 2018. godine”, poručuje Velaš. Uvjeren je da će naposljetku biti malo objekata za rušenje jer se vlasnici nisu odazvali na legalizaciju.

“Tko je gradio na infrastrukturnim koridorima može očekivati rušenje. Vjerujem da će buduća zakonska rješenja biti takva da se što više objekata legalizira jer samo tako možemo ići naprijed i mislim da je to jedino ispravno rješenje”, zaključuje Velaš.