Projekt od kojeg se neće odustati je vjetropark na Gvozdu. Prvi građevinski radovi očekuju se u proljeće iduće godine.

Iz Elektroprivrede kažu da se korištenjem potencijala vjetra za proizvodnju električne energije stvaraju uvjeti da Crna Gora ispuni europsku agendu zelene tranzicije i dekarbonizacije.

Dobar vjetar
Prema podacima sa portala Wind Europe, Crna Gora je u samom europskom vrhu po proizvodnji električne energije iz vjetra u ukupnoj potrošnji. Kako bi se još više ukrotio potencijal vjetra, krajem 2025. godine elektroenergetski sustav Crne Gore dobit će pojačanje iz vjetroelektrane Gvozd.

“Očekujemo 150 GWh novoproizvedene energije, a sama vjetroelektrana Gvozd bila bi ekvivalentna proizvodnji za potrebe 25.000 domaćinstava”, rekao je za TVCG Ivan Mrvaljević, direktor Direkcije za razvoj i investicije EPCG.

Ovo je ujedno i prvi projekt iz obnovljivih izvora energije koji neće platiti građani Crne Gore. “Za razliku od postojećih vjetroelektrana Možura i Krnovo, to će biti trošak EPCG i njen poslovni zadatak. Dakle, to se neće gledati kroz stavku obnovljivi izvori energije, niti će se ovaj projekt na bilo koji način poticati iz proračuna Crne Gore”, ističe Mrvaljević.

Osim vjetra, drugi obnovljivi izvori energije su nešto na što struka posebno ističe. U kombinaciji s hidropotencijalom mogu elektroenergetski sustav učiniti izuzetno stabilnim.

“Najstabilniji izvor su akumulacijske hidroelektrane poput Komarnice, koje bi, po mom mišljenju, trebalo što prije pokrenuti kako bi se ti obnovljivi izvori energije, brojne solarne elektrane i vjetroelektrane što bolje apsorbirali i bolje uravnotežili u sustavu”, ističe. van Radoje Vujadinović, dekan Fakulteta strojarstva.

Izgradnjom dodatnih elektrana iz obnovljivih izvora energije Crna Gora ide putem zelene tranzicije i dekarbonizacije.

“Već sada postoji dovoljno urbanističkih i tehničkih uvjeta da se, ako se izgrade ti energetski objekti, termoelektrana Pljevlja može ugasiti, u slučaju EU obaveza”, dodaje Vujadinović.

“ U aktivnostima koje se tiču ​​same pravedne tranzicije i izrade nacionalnog energetskog i klimatskog plana, radimo na definiranju odgovarajuće mape puta pravedne tranzicije, koja je u jednom dijelu samo energetska, u onom dijelu da kroz 2050. ili godina izlazne termoelektrane, što ćemo definirati u suradnji s državom”, kaže Mrvaljević.

Interes investitora
Za izgradnju vjetroelektrana u Crnoj Gori zainteresirani su brojni investitori. Osim Gvozda, u planu je izgradnja vjetroelektrana u Brajićima i Bijeloj kod Šavnika.

O važnosti ovog projekta govori i činjenica da je ovo prvi proizvodni kapacitet nakon 1982. godine u vlasništvu države. Fokus države mora biti na razvoju ovakvih i sličnih projekata, a Ministarstvo kapitalnih investicija će na tome intenzivno raditi iu narednom razdoblju – naglasio je nedavno ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović.