U crnogorskim je bankama deponirano više od pet milijardi eura ili 890 milijuna više nego prošle godine. Taj podatak ne znači ništa, izjavio je za Radio Crne Gore, ekonomski analitičar Predrag Drecun, piše portal RTCG.

Zašto? Zato što se radi o umrtvljenom kapitalu, inertnom odnosu banaka prema investitorima i projektima koji ne bi doprinijeli razvoju, objašnjava analitičar Drecun i predlaže da monetarna vlast Crne Gore analizira stanje i usvoji adekvatne mjere kako bi gospodarstvu osigurale neophodan novac.

Što radi monetarna vlast
Rastu depoziti, kao i bruto društveni proizvod. Službeno, i jedno i drugo na kraju prošle godine premašit će, prema sadašnjim podacima, pet milijardi eura. Dobra bi okolnost bila, kaže za Radio Crne Gore Drecun, kada bi ta ravnoteža bila na duge staze. Međutim, zaključuje analitičar, u Crnoj Gori postaje takvi fenomeni koje monetarna vlast ne objašnjava.

“Umjesto da rastu krediti privredi, rastu krediti stanovništvu i nerezidentima. Dakle, banke se ponašaju kako im se dopušta. U krajnjem slučaju to su društva privatnog kapitala i njima se ne može nametati socijalna funkcija, ali zato je tu regulator koji bi morao svojom politikom, politikom rezerviranja da banke daju što više kredita u projekte koji su zdravi”, naglasio je Drecun.

Suština je da banke kojima su klijenti povjerili novac na čuvanje taj novac i plasiraju. “Mi dakle, uvjetno rečeno, imamo mnogo “mrtvog novca”, jer je to novac koji se ne plasira. Imamo više od milijarde eura u tzv. keš poziciji što je oko 25 posto ukupnog novčanog toka banke i to je kad se usporedi s rastom depozita vrlo zabrinjavajući podatak”, konstatirao je analitičar Drecun.

Jako oprezni bankari
Ukazuje i da je loš odnos depozita i odobrenih kredita. Čak 80 posto depozita, pojašnjava ekonomski analitičar Predrag Drecun, čine krediti. Podsjeća da je prije petnaestak godina situacija bila, kako propisuje ekonomska teorija, 1,1 euro kredita na euro depozita.

“Tada smo imali deset posto više kredita nego depozita. I to je jedan pravilan odnos, jer u tom slučaju postoji ekspanzija investicija, to je nešto čemu treba težiti. Ovako se banke umrtvljuju, podižu kamatne stope na date kredite, zato što ne plasiraju kapital, prikupljeni novac”, rekao je Drecun.

Da su banke vrlo oprezne u odobravanju zaduženja možda najbolje pokazuje podatak da je država na kraju prošle godine od planiranih 350 milijuna eura osigurala 55 milijuna, od čega 16 milijuna eura uz kamate od šest do sedam i po posto u bankama, ostatak kroz emitiranje državnih zapisa.