Potrošačke su cijene u Crnoj Gori prošle godine porasle 17,2%, pokazuju podaci Monstata. Iako je inflacija bila 17,2%, veliki broj osnovnih životnih namirnica, čvrstih goriva, kao i (pod)stanarine poskupili su značajno iznad tog postotka.

Pokazuje to i podatak da je minimalna potrošačka košarica poskupjela u 11 mjeseci 2022. godine za 128 eura. Na kraju 2021. košarica je koštala 671,8 eura, a na kraju 2022. godine 799,7 eura, analizira portal dan.me.

Cijene mlijeka, sira i jaja u 2022., porasle su za 47,8%. Mlijeko se krajem 2021. moglo kupiti za 80 centi do euro, dok sada stoji 1,5 euro. Čvrsta goriva – ugalj, pelet i drva za ogrjev lani su poskupila 48,8%. Metar drva za ogrjev u 2021. godini koštao je od 35 do 50 eura, dok je sada od 70 do 80 eura. Cijene peleta su također drastično porasle, do te mjere da ih je država morala ograničavati.

Prema podacima Monstata, hljeb i žitarice su u prošloj godini poskupjele 31,2%. Kruh je na početku 2022. godine koštao 50 centi, da bi u jednom trenutku poskupio na 80 centi, pa nakon što je PDV na kruh smanjen sa 7% na nulu cijena je bila 75 centi. Početkom ove godine PDV na kruh je vraćen na 7%, pa je i cijena hljeba ponovo 80 centi.

U protekloj je godini meso poskupjelo 20,4%, povrće 29,7%, voće 23,7%, šećer, džem, med, čokolada i slatkiši 23,4%, ulja i masti 21,4%, a kratkotrajna sredstva za rutinsko održavanje domaćinstava 23,7%. Stvarne rente koje plaćaju stanari za primarno boravište poskupile su 30,6%.

Odnosno, (pod)stanarine koje su u 2021. godini bile od 250 do 300 eura, sada stoje od 500 do 600 eura. Razlog za poskupljenje (pod)stanarina dolazak je većeg broja državljana Rusije i Ukrajine koji su bili spremni platiti znatno veće rente koje su do veljače 2022. godine bile na tržištu.

To je naravno izazvalo masovno poskupljenje jer je potražnja naglo skočila i poremetila tržište stambenog i poslovnog prostora. Državljani Crne Gore koji su podstanari zbog toga su se već gotovo godinu dana u velikom problemu zbog visokih cijena stanarina. Odjeća je poskupila 12,6%, a gorivo i mazivo za motorna vozila 11,2%.

Gorivo je tijekom godine poskupilo u znatno većem postotku,primjerice, u ožujku kada je u jednom navratu cijena porasla za 29 centi za litru. Do smanjenja cijene je došlo tek polovinom svibnja, kada je Skupština konačno izglasala zakon koji omogućava Vladi da smanji trošarine na gorivo, a samim tim i cijene goriva.

Od svibnja su trošarine bile smanjene za 40%, pa za 50%, da bi pred kraj godine bile umanjene za 25%. Sada su trošarine umanjene za 15%. Prvi razlog za rast cijena od početka prošle godine bilo je povećanje zarada svim građanima, zatim je uslijedila invazija Rusije na Ukrajinu, što je potpuno poremetilo globalnu ekonomiju. Prvo se to odrazilo na cijene goriva. Naravno, odmah su skočile i cijene gotovo svih proizvoda.

Kad su cijene goriva padale i kad su Vlada i Skupština smanjivale PDV na određene namirnice, cijene nisu padale, pa je to više bila pomoć države privredi, umjesto građanima.