U Crnoj Gori nastavljen je trend pada izravnih stranih ulaganja, pa je u prvih šest mjeseci ukupan priljev iznosio 462 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG). To je, kako navode, pad od 10,27 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Podaci pokazuju i da je neto priljev izravnih stranih ulaganja iznosio 267,07 milijuna eura, što je 26,37 posto manje nego u 2022. godini. “U obliku vlasničkih ulaganja ostvaren je priljev od 274,73 milijuna eura, što čini 59,46% ukupno ostvarenog priljeva.

U strukturi vlasničkih ulaganja ulaganja u poduzeća i banke iznosila su 51,97 milijuna eura i zabilježila su pad od 44,99 posto”, navodi se u Biltenu Centralne banke. Kada je riječ o stranim ulaganjima, rast je zabilježen jedino u sektoru nekretnina, pa su ulaganja u to područje iznosila 222,76 milijuna eura, što je rast od 10,52 posto.

“S cifrom od 28,55 milijuna eura po ulaganjima u nekretnine prednjače građani Srbije, a slijede ih Rusi koji su u ovu oblast uložili 33,65 milijuna eura. Slijede Turci i Nijemci s ulaganjima u iznosu od 25,69 odnosno 24,48 milijuna eura”, navodi se u dokumentu.

Priljev izravnih stranih ulaganja u obliku interkompanijskog duga iznosio je 158,46 milijuna eura ili 34,30% ukupnog priljeva, što je za 7,53% manje nego u istom razdoblju prošle godine.

“Ukupan odljev stranih stranih ulaganja u razdoblju siječanj-lipanj 2023. iznosio je 194,93 milijuna eura, što je za 28,11 posto više u odnosu na usporedno razdoblje. Odljev po osnovi ulaganja rezidenata u inozemstvo iznosio je 39,56 milijuna eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata uložena u našu zemlju iznosila 155,37 milijuna eura”, zaključuje se u izvješću.

Struktura satranih investicija nešto je što treba mijenjati kako bi se poboljšala ekonomska situacija u Crnoij Gori, upozoravaju analitičari već neko vrijeme. Najviše nedostaju tzv. greenfield investicije.