Legalizacija bespravno sagrađenih objekata u Crnoj Gori je na niskoj razini, a država ne čini dovoljno da zaustavi bespravnu gradnju, već svojim djelovanjem promovira takvo ponašanje, ocjenjuje sugovornik Gradske RTV. Ističu da su za rješavanje ovog problema potrebne radikalne mjere.

Raširena korupcija
O problemu bespravne gradnje najbolje govori podatak da na državnom nivou imamo 70.000 nelegalno izgrađenih objekata, od čega je preko 17.000 u Podgorici. Građanski aktivist Aleksandar Dragićević tvrdi da u građevinarstvu postoji korupcija, pa samim tim i proces legalizacije ne funkcionira kako treba, a kao prilog toj tezi Dragićević navodi da je u posljednjih pet godina samo oko 3000 objekata izgrađeno legalno.

“Najveći dio bespravnih objekata u Podgorici koncentriran je na Malom Brdu, u Zagoriču, Maslinama, Zlatici. Imamo značajnu bespravnu gradnju i na Koniku, Ribničkim vrelima, a polako i na Ćemovskom polju. U lokalnoj samoupravi ne znaju koliko je tih zgrada”, rekao je Dragićević.

Divlja gradnja teško može stati na put dok su na vlasti aktualne političke elite, smatra inženjer građevinarstva Dragan Žarković. Podsjeća da se bespravna gradnja od 2008. tretira kao kazneno djelo, ali tvrdi da zakon nije učinkovit pa kao posljedicu imamo uzurpaciju najatraktivnijih lokacija u zemlji.

“Uzurpira se državno i općinsko zemljište – Malo brdo, Zelenika, Kakarička gora, park-šuma Gorica, koja se godinama njegovala i planirala kao “pluća grada”, ali ljudi su jednostavno došli, omeđili, prodali parcele, država je u potpunosti gledala svoje institucije, omogućila joj da se dalje razvija”, istaknuo je Žarković.

Bespravna gradnja negativno utječe na imidž Crne Gore kao turističke destinacije. U rješavanje ovog problema treba se uključiti cijelo društvo, složili su se sugovornici Gradske.

Aktivisti su objasnili kako je Zakon iz 2017. prebacio koncept planiranja prostora s općina na državnu razinu, i tako smanjio broj adresa za korupciju, no problem nije riješen.

Problem i zakonita gradnja
Osim nelegalne izgradnje, problem je i masovna legalna gradnja koja za posljedicu ima prometni kaos i nestašice struje i vode usred turističke sezone. Primjer toga je Budva gdje se pristalo graditi s ciljem prodaje apartmana.

Pretjerana urbanizacija, na koju je još prije 20 godina upozoravao UNESCO, zahvatila je i zaštićene dijelove zemlje, primjerice Kotor. Nažalost, lokalni planovi donosili su se bez obzira na upozorenja, pa je sadašnje stanje posljedioca višedesetljetne loše prakse.