Svjetska banka zbog pobune naroda uskratila novac za luku u Herceg Novom

Autor: Poslovni dnevnik , 15. prosinac 2022. u 07:00
Kapacitet planirane ribarske luke u Baru je 20 vezova za plovila od 10 do 40 metara/HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Kako bi zatvorila poglavlje 13 – ribarstvo u pregovorima s Europskom unijom Crna Gora mora sagraditi tri ribarske luke prema kriterijima projekta MIDAS 2 vrijednog 30 milijuna eura.

Crna Gora je sa Svjetskom bankom 2018. godine potpisala Sporazum o zajmu za sprovođenje MIDAS 2 projekta kojim su, između ostalog, planirane gradnje ribarskih luka (mjesta prvog iskrcaja ribe) u Ulcinju, Baru i Herceg Novom, ali je mogući početak radova neizvjestan, iščitava se iz odgovora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede portali vijesti.me.

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da je vrijednost MIDAS 2 projekta 30 milijuna eura, a aneksom ugovora o zajmu njegovo trajanje je produženo do kraja lipnja 2025.

Ostaju Ulcinj i Bar
Precizirali su da će Crna Gora izgubiti taj novac ako do tog datuma ne ispuni svoj dio preuzetih obaveza. Nije to dobro samo zbog gubitka novca već i zato što se neće moći zatvoriti poglavlje 13 – ribarstvo u pregovorima s Europskom unijom.

U međuvremenu je Svjetska banka odustala od podrške investiciji izgradnje ribarske luke u Herceg Novom (Zelenika) nakon javne rasprave koju je lokalna vlast organizirala krajem prošle godine. I to zbog velikog otpora lokalnog stanovništva.

Kada je u pitanju izgradnja luke u Ulcinju (rt Đeran) iz ministarstva navode da traju pripreme procjene utjecaja na životnu sredinu i društveni utjecaj za novu ribarsku luku na Velikoj plaži – rt Đeran, ali da se zbog pandemije koronavirusa s tim poslom znatno kasni.

Što se tiče ribarske luke u Baru u ministarstvu su objasnili da je MIDAS 2 projektom, prema preliminarnim procjenama iz 2018., određeno 1,9 milijun eura za rekonstrukciju i opremanje GAT-a 9 u Marini Bar, gdje se trenutno vežu ribarski brodići.

” U ovom trenutku bi Vladina odluka o rekonstrukciji GAT-a 9 Marine Bar omogućila značajan pomak u sektoru ribarstva i ribarima koji bi osim sigurnog veza dobili mogućnost skladištenja i prerade ribe i svu ostalu logistiku koja prati lanac sljedljivosti ulova ribe…

Kapacitet planirane luke je 20 vezova za plovila od 10 do 40 metara i 50 vezova za plovila do 10 metara”, naveli su u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

U ovom resoru su ukazali da ako država želi iskoristi sve raspoložive riblje resurse, od kojih trenutno iskorištava oko 20 posto, potrebno je u što kraćem roku riješiti pitanje kopnene infrastrukture, odnosno izgraditi najmanje tri ribarske luke sa svim pratećim sadržajima. Ističu i da je bitno u pretpristupnoj fazi odrediti mjesta na kojima bi se one i gradile.

”U trenutku pristupanja Europskoj uniji brojni fondovi bit će nam na raspolaganju, pa će i izgradnja luka biti moguća novcem iz tih fondova…

Također, nužno je u narednom periodu jačati ribolovnu flotu, podići svijest za organiziranje i udruživanje ribara u organizacije proizvođača, zadruge, kooperative ili klastere, stvoriti uvjete na kopnu za čuvanje i preradu ribe i izdvojiti značajan novac kako bi ribarski sektor učinili efikasnim i konkurentnim na domaćem i na tržištu europske unije”, naveli su iz ministarstva.

U ministarstvu smatraju da su crnogorski ribari na rubu egzistencije, što dovodi u pitanje i opstanak cijelog sektora.

Ribari na rubu egzistencije
”Ribolov na moru predstavlja privrednu granu koja je od velikog značaja za ekonomski razvoj stanovništva priobalnih općina. Trenutno privredni ribolov na moru obavlja blizu 300 registriranih ribara, kojima je ulov ribe i drugih morskih organizama osnovni i jedini izvor prihoda. Pored privrednog ribolova, veoma je zastupljen i sportsko-rekreativni ribolov koji, po procjenama, svakodnevno obavlja više od 200 domaćih fizičkih osoba i turista”, kažu u ministarstvu.

Objašnjavaju da su privredni ribolovci, koji ovu djelatnost obavljaju na legalan način, suočeni s velikim poteškoćama, kao što su nepostojanje neophodne kopnene infrastrukture (ribarska luka, rashladne komore za održavanje ulova, uređaji za proizvodnju leda i drugi suvremeni uređaji za monitoring, kontrolu i vođenje evidencije o ribolovnim aktivnostima), visoke cijene goriva, nedostatak domaće radne snage, nepostojanje organiziranog otkupa i plasmana ribe, visoke cijene veza u postojećim lukama, visoke cijene prodajnih mjesta na tržnicama, krivolov…

”Na temelju ovih činjenica možemo zaključiti da registrirani privredni ribari ne mogu ostvariti ekonomsku dobit od ulova ribe i uredno izvršavati svoje porezne i druge obaveze koje proizilaze iz obavljanja ove djelatnosti. To dovodi u pitanje njihovu egzistenciju kao i opstanak cjelokupnog ribarskog sektora”, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. 

Komentirajte prvi

New Report

Close