Ekonomska aktivnost nakon pandemije iznosila je prosječno 8,5 posto u razdoblju 2021-2023, dok se u Crnoj Gori ove godine očekuje rast od 3,4 posto, rekao je ekonomist Svjetske banke za Crnu Goru Milan Lakićević.

Istaknuo je da je Crna Gora prošle godine ostvarila najveću stopu rasta od šest posto, a tome je pridonijelo jačanje turizma i osobne potrošnje. To se odrazilo i na tržište rada te je, kako je pojasnio, stopa zaposlenosti dosegla novi maksimum, dok je nezaposlenost dosegla najnižu razinu u 2023. godini.

Nenaplativi krediti

Istaknuo je da tijekom iduće godine očekuju blago usporavanje BDP-a zbog obnove termoelektrane u Pljevljima i posredno povećanje uvoza električne energije.

Dodao je kako očekuju gospodarski rast u 2025. godini oko 2,8 posto.

Priopćeno je to tijekom predstavljanja redovnog gospodarskog izvješća Svjetske banke za zapadni Balkan.

Lakićević je dodao da je tempo smanjenja siromaštva sve manji, ali i da su nenaplativi krediti u Crnoj Gori i dalje na najvišoj razini u odnosu na regiju, te da su u prosincu 2023. godine iznosili 5,9 posto.

“Inflacija je značajno smanjena jer dolazi s visoke baze od prošle godine, kada je dosegnula vrhunce u dva desetljeća. Sada vidimo da su domaći pritisci na inflaciju koji dolaze kroz povećanje plaća i troškova proizvodnje trajno visoki”, istaknuo je Lakićević i ustvrdio da inflaciju više ne pokreću cijene hrane i energenata, već cijene odjeće, obuće, stanovanja…

Lakićević je rekao da je javni dug smanjen, ali da postoji ranjivost s obzirom na to da će u naredne dvije godine dio dugova biti naplaćen. Pojasnio je da se gospodarski rast na Zapadnom Balkanu vratio na stope prije pandemije, da je rast zaposlenosti i smanjenje siromaštva usporen, ali da je potreban poticajniji rast.

Pojasnio je da su deficiti tekućeg računa smanjeni. Među čimbenicima koji su pridonijeli rastu prihoda tijekom prošle godine, Lakićević je naveo poseban rast u slučaju PDV-a i neporeznih prihoda.

Operativni službenik Svjetske banke Denis Mesihović izjavio je da se ove godine očekuje gospodarski rast, a da se 2025. očekuje povratak razine rasta na razine prije pandemije koronavirusa. Naveo je da su reforme ključne i neophodne kako bi se postigla konvergencija s EU i podigao životni standard na Zapadnom Balkanu.

U 2024. godini, kako je kazao Mesihović, očekuju povećanje ekonomske aktivnosti u regiji na 3,2 posto, dok se 2025. godine očekuje povećanje na 3,5 posto.

Zelena ekonomija

Zaključak izvješća je da je za smanjenje razlike u odnosu na Europsku uniju i tamošnji životni standard ključna provedba reformi, odnosno povećanje ulaganja u zelenu ekonomiju u gradovima, što će im omogućiti učinkovitije doprinijeti ukupnom gospodarskom razvoju.

Pojasnio je da je Zapadni Balkan proteklih godina prošao kroz niz šokova, ali da novi plan rasta Europske unije ulijeva blagi optimizam. Na rast je, naveo je, utjecalo i skraćivanje čekanja na granicama te poboljšanje platnog prometa. Neki od preostalih rizika svakako su inflacija, migracije, politička nestabilnost…