Crna Gora mora smanjiti javnu potrošnju, deficit javnih financija i javni dug. Glavni ekonomski izazov je politička neizvjesnost, navedeno je u ekonomskom izvještaju Svjetske banke koji su danas predstavili šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon i viši ekonomist Svjetske banke Mark Schiffbauer.

Kako se navodi, Crna Gora je prošle godine imala najveću stopu ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu od 13 posto, zahvaljujući postpandemičnom oporavku turizma i usluga. Za ovu godinu predviđa se usporavanje rasta na 6,3 posto, ali i takav rast bio bi najveći u regiji.

Također je navedeno da je stopa radne aktivnosti porasla na rekordnih 58,9 posto, dok je stopa nezaposlenosti pala na povijesno najnižu razinu od 14,7 posto, prenose podgoričke Vijesti.

Visoka likvidnost
Novoodobreni krediti u 2022. godini porasli su za 31,5 posto, dok su pokazatelji adekvatnosti kapitala i likvidnosti bili znatno iznad zakonskih minimuma. Također je navedeno da je likvidnost izrazito visoka te da likvidna aktiva u odnosu na aktivu iznosi 30,7 posto.

U 2022. godini došlo je do povećanja deficita tekućeg računa platne bilance zbog rasta uvoznih cijena. Rast izvoza roba i usluga u 2021. porastao je za 44 posto, dok je rast uvoza porastao za 43 posto.

Naplata PDV-a porasla je za 31 posto zbog rasta potrošnje i cijena, dok je prihod države od poreza ostao na istoj razini iako je Vlada smanjila iznos trošarina na gorivo. Prihodi od doprinosa i poreza na dohodak smanjeni su u sklopu Vladine porezne reforme kojom su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i uveden neoporezivi dio plaće.

Potrošnja je povećana zbog rasta socijalnih naknada, plaća i mirovina, kao i plaćanja dugova Zavoda za zdravstvo.

“Iako postoje jaki politički pritisci za povećanje potrošnje, fiskalni prostor je ograničen, a nove obveze na strani potrošnje trebale bi biti usklađene s potrebom smanjenja deficita i duga. Usvojeno povećanje trošarina na duhan i prošireni obuhvat trošarina na duhanske proizvode su ograničeni”, kazao je. oporezivanja trošarinama na proizvode od šećera dobrodošli su ne samo u smislu ostvarivanja većih prihoda, već i postizanja boljih zdravstvenih i socijalnih rezultata”, navodi se u izvješću.

Javni dug Crne Gore smanjio se s 84 posto BDP-a u 2021. godini na 70,8 posto na kraju 2022. godine zbog većeg nominalnog BDP-a, negativnog neto zaduživanja i činjenice da je većina financijskih potreba u 2022. godini podmirena iz depozita.

Sheldon je rekao da će Crna Gora 2025. godine uplatiti veliku ratu starog duga, a do tada treba raditi na smanjenju javne potrošnje i deficita koji je 2022. iznosio 5,2 posto.

Politička nestabilnost
Svjetska banka navodi da je 2022. dvjema vladama izglasano nepovjerenje, što je izazvalo političku i institucionalnu stagnaciju.

“Složenost i krhkost političkog krajolika komplicira neizvjesnost, usporava proces reformi i ne samo da skreće fokus s neposrednih ekonomskih izazova, već ih i pojačava. S obzirom na visoku osjetljivost Crne Gore na vanjske šokove, posebno u vrlo neizvjesnim vanjskom okolišu, koji je podložan mnogim negativnim rizicima, Crna Gora mora ojačati svoj mehanizam unutarnje stabilnosti. Odnosno, mora u potpunosti riješiti političku i institucionalnu krizu, voditi razboritu fiskalnu politiku i provesti strukturne reforme za otporniji rast”, navodi se u izvješću..

Svjetska banka predviđa da će inflacija ove godine iznositi 7,9 posto, a da će 2024. dosegnuti 4 posto. Važan vanjski rizik je povećanje troškova zaduživanja, “osobito ako se fiskalni ciljevi ne ojačaju fiskalnom razboritošću”.

“Stoga je ključno da Vlada pokaže svoju predanost putu smanjenja duga. Politička nestabilnost i složenost glavni su domaći rizici. Ozbiljnost izazova, međutim, zahtijeva snažnu političku predanost i djelovanje za ublažavanje tih rizika”, navodi se.