Iako se većina njih i dalje država smatra turistima, prema nekim procjenama u Crnoj Gori živi preko 100.000 stranaca koji su postali rezidenti, sa stalnim ili privremenim boravkom, među kojima je najviše državljana Rusije, zatim Turaka, Ukrajinaca i drugih.

Činjenica je da nisu turisti, a to pokazuje ogroman broj tvrtki koje su registrirali, kao i činjenica da je više od šest i pol tisuća njihove djece ove školske godine upisano u naše škole i vrtiće.

Poslovno aktivni

Još nema točnih podataka koliko je tvrtki u stranom vlasništvu. Monstat će ih objaviti iduće godine, odnosno popis stanovništva bi trebao donijeti točne podatke, ali se pretpostavlja da je njihov broj blizu 40.000. Do te brojke dolazi se usporedbom broja stranaca i njihovih tvrtki iz prethodnih godina. U Crnoj Gori je prošle godine bilo 18,4 tisuća kompanija u stranom vlasništvu, što je 25,4 posto više nego 2021. godine, pokazuju podaci Monstata.

“Najveći broj aktivnih poslovnih subjekata u stranom vlasništvu, prema zemlji porijekla vlasnika, je iz Turske, pet tisuća ili 27,2 posto, Rusije 4,38 tisuća ili 23,8 posto, Srbije 2,14 tisuća ili 11,6 posto i Ukrajine 874, odnosno 4,7 posto posto”, podaci su Monstata. Do neformalnog izračuna koristi za državni proračun dolazi se jednostavnim izračunom minimalnih troškova. Registrirano DOO sa samo jednim strancem koji obnaša funkciju izvršnog direktora, koje samo “živi” i nema prometa, a postoji zbog, primjerice, dobivanja privremenog boravka državi mora platiti 2200 eura. Treba dodati da u Crnoj Gori živi gotovo 40.000 obitelji stranaca, u prosjeku tročlanih. Ako te obitelji potroše 1000 eura mjesečno (a trošak je sigurno puno veći), to je godišnji promet od gotovo pola milijarde eura. Država će samo od PDV-a ubirati više od osam milijuna eura mjesečno ili oko 100 milijuna godišnje.

Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da su stranci u ovom trenutku zlata vrijedni te da treba učiniti nešto da se njihov status poboljša. “Iako slijedimo vanjsku politiku Europske unije, poduzeli smo nekoliko koraka koji su nam vrlo štetni. Jedan od njih je i zamrzavanje imovine ruskih državljana, a takav se zakon onda ubuduće može primjenjivati ​​na sve strance, ovisno o političkoj situaciji. Šaljemo jako lošu poruku strancima”, kaže Dokić za “Dan”.

Nema strategije

S druge strane, dok nam stranci pune proračun, mi pokušavamo uzeti što više novca, kao da je sve to prolazno i ​​brzo će nestati.

“Nemamo infrastrukturu, škole su nam postale tijesne. U Budvi imamo 4.550 učenika, jedna osnovna škola radi u tri smjene. Cijene u trgovinama, a posebno cijene nekretnina vrtoglavo rastu. Sada to gledamo kao negativan učinak, umjesto da iskoristimo ovo punjenje proračuna”, kaže Dokić.