Barska plovidba je u devet mjeseci ove godine ostvarila dobit od 152 tisuće eura, što je znatno lošiji rezultat nego lani u istom razdoblju kada je dobit iznosila 770 tisuća. Luka Bar imala je dobit od 896 tisuća eura, četiri puta veću u odnosu na prošlogodišnjih devet mjeseci, dok je Marina Bar imala dobit od 475 tisuća eura, što je stotinjak tisuća bolji rezultat.

Navedeno je u izvješćima crnogorskih državnih pomorskih kompanija objavljenim na stranicama Montenegroburze, dok izvješće o poslovanju Crnogorske plovidbe iz Kotora još nije objavljeno.

Studija se još čeka
Vlada planira dva državna brodara Barsku, u kojoj posjeduje 53 posto dionica, i Crnogorsku, u kojoj je cjelokupni kapital u rukama države, spojiti u jedno poduzeće klasičnim oblikom pripajanja, odnosno uvesti Crnogorsku u stečaj i onda dokapitalizacijom pripojiti njene brodove Barskoj.

Ministarstvo pomorstva na čijem je čelu Filip Radulović naručilo je izradu ekonomsko-financijske studije stanja brodara. Radulović je sredinom kolovoza rekao da “očekuje da će analiza Ekonomskog fakulteta biti gotova u idućih četiri do šest tjedana”, te da će “nakon analize razmotriti sve ponuđene mogućnosti i potom obavijestiti tvrtke i javnost, što će učiniti i koje će konkretne korake poduzeti”. Od tada je prošlo dva i pol mjeseca.

Zakonom o privrednim društvima zabranjeno je spajanje ili pripajanje društava u slučaju da jedno od njih ima negativan kapital, pa sada i crnogorsko i barsko društvo imaju negativnu vrijednost, odnosno akumulirani gubici iz prethodnih godina veći su od kapitala.

Prema devetomjesečnom izvješću Barske plovidbe, krajem rujna vrijedila je minus milijun i pol eura, zbog akumuliranog gubitka od 12,7 milijuna eura. Situacija je malo bolja nego u istom izvješću za ovo razdoblje prošle godine, jer je tada njegova vrijednost bila minus 3,3 milijuna, a akumulirani gubitak 14,1 milijun eura.

Crnogorska plovidba na stranicama burze nema objavljenih izvještaja iz ove godine, a njen kapital na kraju prošle godine imao je negativnu vrijednost od 3,2 milijuna eura, zbog akumuliranog gubitka iz prethodnog razdoblja od 13,9 milijuna eura.

Obje kompanije ove godine nisu mogle vratiti kredite za kupnju brodova, Vlada je kao jamac platila kineskoj Exim banci 4,9 milijuna dolara za Crnogorsku plovidbu, dok je Barska pomogla otplatu kredita s 1,82 milijuna. Barska plovidba sada državi duguje šest milijuna eura za plaćene rate, a Crnogorska čak 34 milijuna eura.

Izvor “Vijesti” iz uprave Crnogorske plovidbe rekao je u kolovozu da im je ministar pomorstva Radulović na sastanku rekao da je, po njegovom mišljenju, stanje u toj kompaniji “katastrofalno” i da treba otići u stečaj.

Radulović je to naknadno opovrgnuo, dok je iz njegova kabineta priopćeno da će tek nakon izrade ekonomsko-financijske studije stanja brodara država moći odlučiti što i kako dalje s Crnogorskom plovidbom, koja je u stopostotnom državnom vlasništvu, odnosno s Barskom plovidbom, gdje država vlasništvo nad tvrtkom dijeli s brojnim privatnim manjinskim dioničarima.

Teoretski, spajanje tvrtki u novu tvrtku ili spajanje jedne s drugom bilo bi moguće u sljedećoj godini ako bi obje ove godine ostvarile dobit veću od sadašnjeg akumuliranog gubitka. Također, odluke o pripajanju morale bi se donositi dvotrećinskom većinom skupština dioničara oba društva.

Mali dioničari
U Crnogorskoj plovidbii Vlada ima ulogu Skupštine dioničara, s obzirom da je jedini vlasnik, dok bi na Skupštini Barske plovidbe oko 13 posto malih dioničara trebalo glasati za takvu odluku ili kupiti barem kao mnoge dionice od njih na burzi. Mali dioničari Barske plovidbe imaju ukupno oko 46 posto dionica.

Problem je što dio malih dioničara može glasovati protiv, a ako se odluka o pripajanju usvoji, oni se imaju pravo proglasiti nesuglasnim dioničarima i tražiti od društva da dobrovoljno ili prisilnom naplatom otkupi njihove dionice po tržišnim cijenama. Tvrtka za to ne bi imala novca, a prema trenutnim cijenama na burzi, cijeli udio malih dioničara vrijedi 3,2 milijuna eura.