Za razliku od mnogih europskih zemalja, Crna Gora je uspješno prebrodila energetsku krizu zahvaljujući raznolikoj domaćoj proizvodnji električne energije iz različitih izvora – hidroelektrana, ugljena i vjetroelektrana, ocijenila je američka bonitetna agencija S&P.

S&P, koji je nedavno potvrdio kreditni rejting Crne Gore ‘B/B’ i zadržao stabilne izglede, objavio je kako očekuje da će energetski sektor igrati važnu ulogu u pokretanju gospodarskog rasta u srednjem roku, zahvaljujući značajnom potencijalu zemlje za proizvodnju solarne energije i vjetra.

Energetski portfelj
Vijesti su imale uvid u to izvješće u kojem stoji da se kreditni rejting može podići ako dođe do brže konsolidacije proračuna.

“Ovaj energetski portfelj – hidroenergija (40 posto), ugljen (40 posto) i energija vjetra (20 posto) – pomogao je izolirati zemlju od paneuropskih problema opskrbe prirodnim plinom koji su se pokazali kao prepreka za druge zemlje, “ navodi se. izvješće. Također je ocijenjeno da je turizam, koji je okosnica crnogorskog gospodarstva, održan unatoč sukobu Rusije i Ukrajine.

Agencija očekuje da će crnogorsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 3,2 posto, za razliku od prošlogodišnjih 6,1 posto.

“Rast će ostati dominantno podržan privatnom potrošnjom i investicijama, ali i ključnim sektorom turizma. Dok gospodarstvo još uvijek uvelike ovisi o turizmu i izravnim stranim ulaganjima (FDI), u tijeku su inicijative za povećanje izravnih stranih ulaganja u područjima kao što su solarna i proizvodnja energije iz vjetra. Crnogorsko gospodarstvo nastavlja privlačiti visoke razine izravnih stranih ulaganja.

Vlasti ulažu napore da ih povećaju u drugim sektorima, posebno onima koji se odnose na energetsku tranziciju, poput proizvodnje solarne energije i energije vjetra. Očekujemo da će se razine tih ulaganja zadržati na oko deset posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) godišnje”, navodi se u izvješću.

S&P je naveo da će još uvijek visoka razina inflacije vjerojatno dovesti do odgode nekih investicija. U prosincu prošle godine stopa inflacije u Crnoj Gori dosegnula je vrhunac od 17,15 posto, potaknuta, prema S&P-u, skokovima cijena hrane i energije.

“Međutim, do srpnja je inflacija značajno umjerena, pala je na 6,9 posto zbog baznih učinaka i nižih cijena roba. S obzirom na omekšavanje globalnih cijena sirovina i pooštravanje uvjeta kreditiranja, očekujemo nastavak usporavanja inflacije i prosječno oko 8,5 posto ove godine”, navodi se u izvješću.

Povećani državni dug Crne Gore i oslanjanje na vanjsko financiranje ostaju ključni rizici, a Agencija očekuje da će se proračunski deficit ove godine smanjiti na 3,2 posto BDP-a.

Deficit proračuna
Procjenjuje se da će proračunski deficit do 2026. ostati na oko 3,7 posto BDP-a, a državni dug na oko 62 posto u 2025. godini.

Agencija ističe da 2025. godine na naplatu dolazi pola milijarde euroobveznica, a da se crnogorskim euroobveznicama, koje dospijevaju 2027. godine, trguje po približnom prinosu do dospijeća od sedam posto. Zbog toga će, kako stoji u izvješću, eskalirajući troškovi kamata u prosjeku iznositi oko šest posto državnih prihoda do 2026. godine.

“Naša prognoza duga ne uključuje pretpostavljene dugove za daljnje dionice autoputa Bar – Boljare”, navodi se u dokumentu.