Siva ekonomija u Crnoj Gori u osam godina smanjena za samo 3,9 posto

Autor: Poslovni.hr , 18. listopad 2023. u 07:00
Foto: Shutterstock

Siva ekonomija u formalnom sektoru u Crnoj Gori prošle je godine iznosila 20,6 posto bruto domaćeg proizvoda, no brine slab tempo smanjenja obujma.

Za osam godina siva ekonomija u formalnom sektoru u Crnoj Gori smanjena je za samo 3,9 posto, navodi se u Akcijskom planu za provedbu Programa suzbijanja sive ekonomije od iduće do 2026. godine, koji je objavilo Ministarstvo Financije. “Siva ekonomija u formalnom sektoru u Crnoj Gori prošle je godine iznosila 20,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 3,9 postotnih bodova manje nego 2014. godine”, pokazalo je Akcijski plan, piše RTCG.

Slabi pomaci

U usporedbi s drugim zemljama u kojima je primijenjena ista metoda istraživanja, obujam sive ekonomije u Crnoj Gori je približan nivou u Poljskoj i Latviji, veći nego u Litvi i Estoniji, a manji nego u Rusiji, Ukrajini, Kirgistanu, Moldaviji, Kosovu i Rumunjskoj. Ima pomaka u sektoru reforme mirovinskog sustava i smanjenja sive ekonomije na tom području. Kako se navodi u dokumentu, službena procjena Ministarstva financija je da će prihodi od doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO) ove godine biti veći za 67,8 milijuna eura u odnosu na prošlu godinu, zbog povećanja zaposlenosti i plaća. “Procjena u simulacijskom modelu za potrebe ovog programa je da je oko 42,4 posto ovog povećanja ostvareno zahvaljujući poreznoj reformi”, stoji u Akcijskom planu. Prema istraživanju IPSOS-a, udio neprijavljenih primanja u sivoj ekonomiji lani je iznosio 56,3 posto ili oko 670 milijuna eura, a prema Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2023.-2026. procijenjeno povećanje ukupnih prihoda od doprinosa za PIO za 67,8 milijuna kuna u ovoj godini u odnosu na prošlu.

“Polazeći od toga, prema simulacijskom modelu korištenom za potrebe ovog programa, procjena povećanja prihoda od doprinosa za ovu godinu zbog porezne reforme kroz program Europe now je oko 22,8 milijuna eura. Pretpostavka je da se značajan dio smanjenja neprijavljenih primanja iz prethodnih godina odnosi na primanja do 700 eura bruto, budući da je to cenzus neoporezivih primanja”, navodi se u dokumentu.

Imajući u vidu da stopa doprinosa za PIO iznosi 15 posto na teret poslodavca i 5,5 posto na teret radnika, onda je procijenjeni iznos ovogodišnjih novoprijavljenih primanja oko 400 milijuna eura. Kako stoji u Akcijskom planu, svrha programa najvećim se dijelom odnosi na smanjenje neformalnosti kod registriranih tvrtki i poduzetnika. “Program će donekle pokriti crno tržište, odnosno mogućnost smanjenja ilegalnih radnji koje također utječu na manje prihode proračuna i gospodarski rast od potencijala. Cilj programa je smanjenje udjela sive ekonomije u BDP-u”, najavljeno je u Akcijskom planu.

Isplata na crno

U dokumentu se zaključuje da ako se uzme u obzir rast prosječne bruto plaće, minimalne plaće i broja zaposlenih te to usporedi s naplatom prihoda od izravnih poreza i doprinosa, dolazi se do zaključka da su poslodavci prijavili značajan broj zaposlenih. neprijavljenih lani, ali je i dalje prisutna praksa isplate dijela plaće “na ruke”.

“Zato što je zbirni rast plaća i zaposlenosti premašio ukupni porast naplate prihoda od doprinosa za PIO i doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti”, stoji u Akcijskom planu. Za ovu godinu procjenjuje se da će zajednički rast plaća i zaposlenosti ipak biti manji od rasta prihoda od doprinosa za PIO i nezaposlenosti koje procjenjuje Ministarstvo
financija.

Komentirajte prvi

New Report

Close