Stranica Numbeo koja se bavi analizom troškova života u zemljama i gradovima širom svijeta ažurirala je podatke za 2023. godinu, koji jasno pokazuju gdje je život skuplji a gdje nešto jeftiniji, prenosi informaciju portala investitor.me portal dan.co.me.

Nakon pregleda podataka za zemlje regije zaključuje se kako su troškovi života i pojedinca i prosječne četveročlane obitelji, isključujući Sloveniju i Hrvatsku, u regiji najskuplji u Crnoj Gori.

Prema podacima Numbea, prosječni troškovi života pojedinca u Crnoj Gori iznose 515 eura mjesečno, bez (pod)stanarine, dok je prosječnoj četveročlanoj porodici mjesečno potrebno 1802,6 eura mjesečno, također bez rente. To je značajno niže od susjedne Hrvatske, u prosjeku 21 posto, dok je život u Sloveniji u odnosu na crnogorski skuplji oko 33 posto, prosječno.

U odnosu na druge zemlje regije, koje nisu u Europskoj uniji, Crna Gora prednjači po troškovima. Život crnogorskog pojedinca u odnosu na komšiju iz Srbije skuplji je oko 4,8 posto. To znači da je prosječnom građaninu u Srbiji potrebno 25 eura manje za život nego u Crnoj Gori, dok je prosječnoj srpskoj porodici za iste potrebe potrebno 127 eura manje nego crnogorskim obiteljima.

Dok je prema službenoj statistici minimalna potrošačka košarica poskupjela za samo sto eura, računica crnogorskih sindikata i Centra za zaštitu potrošača pokazuje da se mjesečni troškovi života odavno premašili primanja većine građana, prenosi informacije RTCG-a portal me.eKapija.com.

Četveročlana obitelj na kraju 2022., za minimalnu potrošačku košaricu trebala je izdvojiti 800 eura. Nešto manje od polovine tog iznosa za hranu i bezalkoholna pića. Ukupni troškovi bili su, prema službenim podacima, veći za oko 100 eura u odnosu na početak 2022.

”Evo samo tri artikla – mlijeko, jaja i sir prema podacima Monstata, a to je i očigledno poskupjela su za 49,5%, što je veliko povećanje i što svi građani osjećaju”, kaže Željko Tomović iz Centra za zaštitu potrošača.

A, kada se tome još dodaju računi za struju, vodu i druge obaveze mjesečni troškovi života odavno su veći od plaća i mirovina.

”Potrebne su gotovo dvije minimalne plaće za sadašnju vrijednost potrošačke košarice (bez rente). Prosječna plaća u Crnoj Gori je 720 eura. Zamislimo li da u prosječnom domaćinstvu 1,2 zaposlena prima prosječnu zaradu. To bi značilo da to prosječno domaćinstvo živi od 800 eura i to je taman toliko koliko je potrebno za taj minimum minimuma”, objašnjava Srđa Keković, predsjednik Unije slobodnih sindikata.

Zašto cijene toliko skaču iz trgovačkih lanaca ne žele komentirati!? ”Na policama su to uvozni proizvodi, a Crna Gora je uvozna ekonomija i to je zapravo jedan od glavnih uzroka rasta cijena i razloga što se negativni trendovi na svjetskom tržištu reflektiraju i kod nas”, kaže Željko Tomović.

Sindikalac Keković također je zabrinut. ”S terena dobivamo informacije od naših kolega i kolegica da se cijene nekih artikala preko noći mijenjaju a da su pri tom bitni elementi za formiranje cijena pojedinog artikla ostali isti. To je neko morao kontrolirati”, upozorava Keković.

Kontrola Ministarstva ekonomskog razvoja pokazuje da su poskupljenja uzrokovana isključivo rastom nabavnih cijena, a da je samo za neke proizvode zabilježen rast marži i to ne veliki. Ističu da se cijene formiraju slobodno i da bi svako ograničavanje moglo poremetiti lance opskrbe i izazvati nestašice.