Priljev Rusa i Ukrajinaca u Crnu Goru kriv za skok cijena najma stanova

Autor: Poslovni dnevnik , 13. svibanj 2024. u 06:05
Foto: SHUTTERSTOCK

Najamnine su porasle za 31% u 2022., dok je lani rast iznosio dodatnih 10 posto, kažu u MMF-u.

Priljev migranata od početka 2022. godine imao je različite utjecaje na crnogorsku ekonomiju, a osim brojnih pozitivnih segmenata, vidljivi su i učinci poskupljenja najma stanova, navodi se u izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru.

“Osim učinaka realnog rasta, migranti su imali i druge značajne utjecaje. To uključuje inflaciju, kroz pritiske agregatne potražnje, posebice na neke segmente potrošačkih cijena, npr. najamnine su porasle za 31% na godišnjoj razini u 2022. – prema MMF-u.

Bogatiji migranti
Kako su precizirali, cijene najma stanova u 2023. godini porasle su za dodatnih 10 posto. Istodobno su cijene nekretnina rapidno rasle.

“Različite procjene govore da je broj ruskih i ukrajinskih migranata koji su stigli u Crnu Goru od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. u prosjeku oko 10 posto stanovništva te zemlje prije 2022. godine. Čini se da su migranti relativno dobro situirani i bogatiji od prosječnog stanovnika Crne Gore prema anegdotskim dokazima i nisu stvorili nikakve materijalne fiskalne troškove.

Budva već prenapučena

Novi hoteli niču na svakom koraku, dok je s apartmanima drugačija situacija. Ponuda je rijetka, a cijene izuzetno visoke.

Također nema dokaza da migranti vrše pritisak na tržište rada, budući da se trend pada stope nezaposlenosti nastavio tijekom 2022. i 2023. godine – naveo je MMF, prenosi RTCG. Cijene najma stanova skočile su u nebo kada je počeo rat u Ukrajini. Promet u trgovinama u zimskim mjesecima bio je kao na ljetnoj špici.

Ruke su zadovoljno trljali i restorateri. No, posljednjih nekoliko mjeseci, posebice od kraja prošle sezone, broj ukrajinskih državljana je u konstantnom padu, pa se osjeti pad potrošnje, posebice u Budvi.

Tisuće Ukrajinaca, uglavnom imućnih, iznajmilo je stanove i kuće u Budvi očekujući brzi kraj rata. Danas su se mnogi vratili u Ukrajinu ili otišli u druge zemlje, najviše u zapadnu Europu i Kanadu, jer u Budvi nisu našli mogućnosti pokrenuti posao ili se zaposliti, a potrošili su ušteđevinu.

Prema podacima Turističke organizacije Budve, gdje je bilo najviše ukrajinskih građana čiji je masovni dolazak zabilježen tijekom 2022. godine, njihovi odlasci zabilježeni su već u studenom prošle godine.

“Od studenoga do danas u našem gradu zabilježeno je oko 30 posto manje građana Ukrajine. Tijekom 2022. Budvu je posjetilo oko 38.000 građana Ukrajine, a već tijekom 2023. njih oko 32.000.

Vidljiv je i odlazak ruskih državljana koji su Budvu počeli napuštati u istom periodu kada i Ukrajinci, rekli su Pobjedi iz TO Budva. Umjesto Ukrajinaca i Rusa, bilježimo dolazak većeg broja turskih državljana. Počasni predsjednik Udruge agencija za promet nekretninama Dušan Ranković tvrdi da cijene najma stanova na Primorju padaju od početka ove godine.

“Kad su Ukrajinci i Rusi počeli dolaziti, cijena najma stanova u Budvi bila je od 800 do 1.000 eura. Veći stanovi sada se mogu naći za istu ili sličnu cijenu. Unatoč tome, cijene i dalje drže Turci koji traže parcele za zajedničku gradnju. Otkup parcela se, međutim, rijetko provodi osim ako je ponuda atraktivna – ističe Ranković.

Manjak ponude
No, kako tvrdi, atraktivnijih parcela, što se Budvanske rivijere tiče, nema. “Na lokacijama gdje potencijalni kupci žele kupiti stanove njihova je ponuda vrlo ograničena. Na atraktivnim lokacijama duž obale u Budvi već su izgrađeni hoteli, što znači da je ta potražnja već zadovoljena. Novi hoteli niču na svakom koraku, dok je s apartmanima drugačija situacija. Ponuda je rijetka, a cijene izuzetno visoke.

Primjerice, nedavno završena zgrada nudi stanove po cijeni od 6.000 eura po četvornom metru u blizini hotela u Budvi. Na ostalim lokacijama, poput obilaznice, cijene se kreću od 1800 do 2600 eura po četvornom metru, kaže Ranković. “Kupuju i Turci, najčešće tri-četiri stana za iznajmljivanje. Najviše ih je zainteresirano za Budvu i okolinu – zaključuje Ranković.

Komentirajte prvi

New Report

Close