Cilj je osnaživanje ekonomske suradnje Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.
“Odlučili smo se na iskorak regiju i ovo je za nas velika stvar. Velika je stvar i za biznis zajednicu država u kojem smo kao poslovni medij iskoračili“, poručio je na otvaranju konferencije glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević, a potom istaknuo misao vodilju i strategiju pod kojom će Poslovni dnevnik voditi svoje operacije u regiji:
„Samo biznis, nema politike! Želimo u godinama koje dolaze, a iduće godine Poslovni dnevnik postaje punoljetan, postati jedinstveno mjesto za okupljanje biznis zajednice u regiji. Želimo kroz naše platforme – portal Poslovni, dnevni list i e-izdanje, koje možete listati i na svojim mobilnim uređajima i računalima, pružiti šansu da gospodarstvenici, mladi poduzetnici i startupovi budu prepoznati u regiji, da se razgovara o ulaganjima, o inovacijama. Jer, koliko god mi možda bili slični ili različiti – biznis ne poznaje granice! Priče koje dobivamo iz Sjeverne Makedonije i Srbije su iste kao i priče iz Hrvatske ili Crne Gore. Nema razlike i nema predrasuda – mi želimo razgovarati o poslu,” rekao je Nišević, dodavši kako u Hrvatskoj Poslovni dnevnik ima više od 110.000 tisuća unique usera, otkako se otvorilo izdanje za regiju unique usera ima 220 tisuća, koji rastu.
Želja nam je otvoriti medijski prostor biznisu, prostor koji nije zaražen aferama, politikom i izbornim ciklusima
Iskorakom na nova tržišta, pojasnio je, Poslovni dnevnik proširio je svoje e-izdanje dnevnika i regija je dobila četiri stranice koje se kreiraju na licu mjesta. Imamo dopisnice u Srbiji i Crnoj Gori, uskoro i u Sjevernoj Makedoniji.
„Želja nam je otvoriti medijski prostor biznisu, prostor koji nije zaražen aferama, politikom i izbornim ciklusima. Ne zanima nas to. Želimo biti mjesto za poslovnu zajednicu. U vremenu koje dolazi nadamo se da je ovo samo početak velikih konferencija i ideja. U konačnici želimo da ovaj projekt zajedništva i stvaranja uspije i radi naše djece” poručio je glavni urednik Nišević.
EU je najveći trgovinski partner i donator za razvoj Srbije od svih ostalih međunarodnih donatora zajedno
Alessandro Bragonzi, šef Predstavništva Europske investicijske banke za Zapadni Balkan (EIB) otvorio je biznis dio prve regionalne konferencije.
Sa sjedištem u Luksemburgu, kao najveći multilateralni zajmodavac i zajmoprimac na svijetu, EIB prikuplja sredstva na međunarodnim tržištima kapitala i klijentima prenosi povoljne uvjete zaduživanja. Koliko su uspješni govori podatak da je preko 1,5 bilijuna eura uloženo od 1958. godine. Mobilizirano je ukupno 4,8 bilijuna eura ulaganja, te ima oko 3.800 zaposlenih.
“Osim stručnjaka za financije, imamo inženjere, ekonomiste i stručnjake za društveno-ekološka pitanja u 54 ureda diljem svijeta,” rekao je Bragonzi i govorio o tome što za tržište EU znači regija i tržište od pola milijardi ljudi.
“Više od 50% našeg rada podupire klimatske akcije i održivost okoliša. Dali smo 197 milijardi eura klimatskih kredita od 2012. godine. Naše savjetodavne usluge i tehnička pomoć osiguravaju usklađenost projekata s klimatskim ciljevima i pionirski smo investitor u zelenu tehnologiju.
Za zaustavljanje štetnih klimatskih promjena, borbu protiv degradacije okoliša i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti potrebni su bilijuni eura ulaganja. Grupa EIB-a imat će ključnu ulogu u Europskom zelenom dogovoru i cilju EU da postane ugljično neutralna do 2050. godine”, rekao je Bragonzi. Dodao je kako je njima u cilju suradnja s malim i srednjim poduzetništvima u koje je uloženo 30.5 milijardi eura.
Isto tako EIB Global je razvojna podružnica banke osnovana početkom 2022. godine. Posvećena je inovativnom financiranju razvoja i pomoći za zajednice u kojima je život najteži, podržavanje politike susjedstva i proširenja EU, ciljeva za mir, sigurnost i održiv život, klimatske mjere i ekonomsku otpornost, uključujući inovativna ulaganja koja se smatraju previše rizičnim za poslovne banke. Isto tako EIB Global daje podršku ženama u ravnopravnom sudjelovanju u društvu i poslovanju, te se brinu o bržoj isplati financiranja za podršku klimatskim akcijama, ravnopravnosti spolova i zdravstvu, digitalnoj tehnologiji.
EIB ima lokalne urede u Beogradu, Sarajevu i Tirani (oba u okviru Delegacije EU). Očekuje se da će ured u Skoplju biti otvoren 2022. godine. Do sada je u Srbiju uloženo 6.5 milijardi eura.
Sredstva se koriste za projekte podrške konkurentnosti poduzeća i promicanja izvoza, povećanja broja radnih mjesta i zaštite konkurencije.
EU je najveći trgovinski partner i donator za razvoj Srbije od svih ostalih međunarodnih donatora zajedno. Više od polovice poljoprivrednog izvoza Srbije isporučuje se u EU – 52% izvoza hrane i poljoprivrede u 2020.
Međusobna je razmjena relativno skromna, kao što su skromne i regionalne investicije
Analiza Darka Stanisavića, rukovoditelja Deloittea u Beogradu i glavnog partnera u Deloitteovu Odjelu financijskog savjetovanja CE South regije, pokazuje poražavajuće rezultate poslovne suradnje zemalja u regiji. Stanisavić je prošao proteklih deset godina iste i zaključio da su brojevi nažaost skormni i već se deset godina ne mijenjaju, što znači da su poslovni odnosi prilično zacementirani.
Također, upozorava, predrasude ovdje uistinu postoje, a to je velika šteta jer je talent u regiji ogroman, a tako i potencijal. Samo kada bi se suradnja otvorila.
“Volio bih da jačamo temu buduće suradnje te da dijelimo vlastita iskustva”, rekao je Stanisavić te u tom kontekstu pohvalio projekt Poslovnog dnevnika i konferenciju “Bez predrasuda, samo biznis”, kojoj je upravo to cilj – unaprjeđenje gospodarske suradnje.
U brojevima pak rezultati su jako skromni iako vrlo sličnim makroekonomskim pokazateljima države regije – Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Sjeverne Makedonije.
“U prethodnih 10 godina imamo u cijeloj regiji rast BDP-a, u prosjeku 3,6 posto godišnje. Sve su zemlje u trgovinskom deficitu, odnosno više uvoze nego što izvoze. Međusobna je razmjena relativno skromna, kao što su skromne i regionalne investicije. Imamo samo nekoliko regionalnih investitora, za razliku od stranih koji ovu regiju gledaju kao jedinstvenu”, navodi rukovoditelja Deloittea u Beogradu.
Pozitivan su primjer Fortenova, Atlantic, MK Group i Arena Hospitaliy Group. No takvih je primjera, upozorava Stanisavić, premalo pa novodi i primjer Deloitta.
“Odlučili smo se regionalno organizirati te imamo jedan tim. Razlog leži u činjenici da strani investitori na regiju gledaju kao na cjelinu i sve informacije žele imati na jednom mjestu. Mi im to želimo omogućit”, objašnjava Stanisavić.
Što se pak trgovinske razmjene tiče analiza Deloittea pokazuje da se ista najviše odvija u sektorima hrane, osnovnih sirovina i građevinskog materijala. Izvoz u stotinima milijuna eura.
“Trgovinske razmjene nigdje nije dostigla niti milijardu i kreće se u stotinama milijuna već čitavo desetljeće”, navodi rukovoditelj Deloittea u Beogradu.
“Želim da se razvije bolja suradnja. Poslovna elita ima odgovornost i ulogu da političarima prenesemo naše želje i da ih informira da želim suradnju”, zaključio je Stanisavić.
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
FOTO: Mitar Mitrović
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu