Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 6,1 posto, najviše zahvaljujući rastu potrošnje kućanstava, objavio je jučer Monstat Zavod za statistiku.

BDP je za ova tri mjeseca iznosio 1,22 milijarde eura, dok je za isto razdoblje prošle godine bio 1,03 milijarde. BDP je imao nominalni rast od 18,2 posto, a kada se isključi utjecaj inflacije, realni rast iznosi 6,1 posto.

Ukupni promet

Potrošnja kućanstava, kao jedan od dijelova BDP-a, u ovom je tromjesečju iznosila 1,09 milijardi eura i bila je 207 milijuna ili 23 posto veća nego u istom razdoblju lani. Riječ je o ukupnom prometu koji ostvaruju građani, bilo da se radi o građanima, turistima ili strancima na privremenom boravku.

Na povećanje potrošnje utjecalo je povećanje plaća i ostalih primanja građana, povećanje broja turista i njihove potrošnje, ali i povećanje broja stranaca na privremenom boravku, posebice iz Ukrajine i Rusije. U BDP je uključena i državna potrošnja koja je za ta usporedna razdoblja porasla sa 232 na 259 milijuna kuna ili za 11,6 posto. Državna potrošnja za javne projekte rasla je na razini utjecaja inflacije, pa nije imala utjecaja na realni rast. Bruto investicije u dugotrajnu imovinu gospodarstva porasle su s 253 na 286 milijuna eura, što je rast od 13 posto, a tek je djelomičan postotak iznad utjecaja inflacije.

Stavka koja u crnogorskim prilikama gotovo uvijek ima negativan učinak na BDP je ravnoteža između uvoza i izvoza roba i usluga. Ta je bilanca za ova tri mjeseca bila u minusu za 430 milijuna eura, dok je u istom razdoblju prošle godine gubitak iznosio 334 milijuna eura. Tako se negativni učinak ove stavke povećao za 28 posto.

Izvoz roba i usluga vrijedan je 666 milijuna i veći je za 178 milijuna, dok je uvoz porastao za 273 milijuna na 1,09 milijardi. Razlozi rasta ovog negativnog utjecaja su povećanje uvoza roba za opću potrošnju, poput hrane za 30 posto, automobila za 74 posto, pića i duhana za 57 posto, naftnih derivata za 18 posto, odjeće za 38 posto., obuća za 67 posto…

Kako izvoz roba i usluga uključuje i potrošnju stranih turista, ova će bilanca biti pozitivna samo tijekom trećeg tromjesečja (srpanj, kolovoz, rujan) kada je dobra turistička godina. Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović napisao je jučer na svom Twitter nalogu da je rast od “nevjerojatnih 6,1 posto pokazatelj rada Vlade Crne Gore i dokaz da je ova država na dobrom putu”.

Prvi u regiji

Monstat je objavio i tablicu Eurostata prema kojoj je Crna Gora druga po rastu BDP-a, a na prvom je Island s rastom od 7,1 posto. Eurostat vodi te podatke za 27 zemalja članica, kao i za sedam zemalja kandidata i drugih zemalja u Europi koje su svoje statistike prilagodile njegovim standardima. Iza Islanda i Crne Gore slijede Španjolska s rastom od 4,1%, Turska s četiri posto, Cipar s 3,4%, Malta s 3,1%, Norveška s tri, Hrvatska i Danska s po 2,8 posto… Prosječan rast u članicama EU bio je 1,1 postotak.

Čak osam zemalja imalo je negativan rast, odnosno gospodarski pad u ovom tromjesečju. To su Estonija s minusom od 3,2 posto, Litva s 2,5 posto, Mađarska s 0,9 posto, Njemačka i Irska s minusom od 0,2 posto te Poljska, Češka i Finska koje su imale pad gospodarstva od 0,1 posto.

Od zemalja u regiji, nakon Crne Gore, najveći rast imala je Hrvatska od 2,8 posto, zatim Sjeverna Makedonija od 2,1 posto te Slovenija i Srbija od po 0,7 posto. Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo nisu na Eurostatovim listama.