Crna Gora mora kreirati novu strategiju poljoprivrede i razvijati jaču industrijsku politiku, ocijenila je profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Gordana Đurović u panel diskusiji o “Aktualnom ekonomskom i društvenom trenutku u Crnoj Gori”, koja je organizirana povodom Dana Privrede komore (PKCG) koja je obilježila 94 godine uspješnog rada, svečanošću u hotelu Hilton, u prisustvu brojnih uzvanika – predstavnika državnih struktura, diplomatskog kora, poslovne i akademske zajednice, prenosi portal eKapija

Predstavnici poslovne, akademske zajednice i nevladinog sektora diskutirali o aktualnom ekonomskom i društvenom trenutku. Prof. Đurović je, komentirajući zašto ne favorizira inicijativu Otvoreni Balkan u odnosu na Berlinski proces, za koji smatra da će vrlo brzo biti revitaliziran uz realizaciju Europskog investicionog plana, kazala da je Crna Gora bila dobar susjed i kredibilan partner u svim regionalnim i europskim inicijativama.

Brži i kraći put u EU
“Mi jesmo za regionalne integracije i zajedno idemo ka Europskoj uniji (EU), ali svako po vlastitim pravilima i prema dinamici koju uspije uspostaviti. Još uvijek vjerujem da se Crna Gora može odvojiti od ‘balkanske karavane’ i postigne da joj put ka EU bude kraći i brži”, rekla je Đurović.

Naglasila je neophodnost udruživanja vlastitih i inozemnih kapaciteta u cilju postizanja snažnog ekonomskog razvoja, te da najveći broj investicija ne treba biti samo u hotelske, već u kapacitete proizvodnje i prerade. “Trebamo osmisliti novu strategiju poljoprivrede i razvijati jaču industrijsku politiku”, ocijenila je Đurović.

Predsjednica Privredne komore, Nina Drakić, istaknula je da su posljednje dvije izazovne godine koje su neosporno ostavile posljedice na društveni i ekonomski poredak, ne samo na mikro, već i na makro planu.

“Europa se i s političkog i s ekonomskog aspekta nalazi u veoma kompliciranoj situaciji i iskušenju kakvo do sada nije imala”, ocijenila je Drakić. Drakić je istakla da su podijeljena mišljenja o utjecaju rata u Ukrajini na europski put Zapadnog Balkana, odnosno na približavanje ili udaljavanje od članstva u EU.

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević je ocijenila da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila krvotok međunarodnih odnosa, što se, smatra ona, u Crnoj Gori još nedovoljno razumije.

“Fokus treba biti na fundamentalnim vrijednostima i demokratizaciji društva. Vrijednosno ozdravljenje, koje nam je prijeko potrebno, još nije ni počelo”, rekla je Uljarević.

Uljarević je istakla da Europa šalje poruke ohrabrenja i želi regiju uz sebe, ali ne po svaku cijenu i ne tako što će gledati kroz prste svim vidljivim problemima.

“Vrata EU su otvorena, ali je do nas kada ćemo proći kroz njih”, kazala je Uljarević. Istaknula da će se izgubiti mnogo vremena pri uspostavljanju nove pregovaračke strukture, te da je Crna Gora u svojevrsnom kružnom toku, dok svijet ne čeka već ide naprijed.

Predsjednik kompanije Voli Dragan Bokan smatra da privreda treba ostati nepodijeljena u uvjetima političkih turbulencija.

Europa šalje poruke ohrabrenja i želi regiju uz sebe, ali ne po svaku cijenu/PD

Ojačati poslovni ambijent
“Privreda treba ostati privrednicima, a politika političarima i to je dobitna kombinacija za cijelu Crnu Goru. Privreda šalje poruku da joj je neophodan jak poslovni ambijent kako bi se razvijala i svojim poslovanjem izlazila izvan granica”, kazao je Bokan.

Naglasio je nužnost intenzivnije suradnje s izvršnom vlašću i nevladinim sektorom na demokratizaciji društva i izgradnji povoljnijeg ambijenta za razvoj privrede i investicije. Bokan vidi neiskorišteni potencijal u turizmu za dodatni razvoj proizvodnih i drugih privrednih kapaciteta.

Potrebno je, prema Bokanovim riječima, kreirati ekonomske strategije koje se neće mijenjati pod utjecajem političkih promjena, a koje će doprinijeti jačanju proizvodnih djelatnosti kroz subvencije tijekom prvih pet godina poslovanja.

On je naglasio veliki značaj jačanja kadrovske baze u kompanijama, prometne infrastrukture, ali i pozvao sve profitabilne privredne subjekte da disperziju biznise ulaganjem u agrar, sljedeći primjer Volija koji je za kratko vrijeme postao, kako kaže, najveći poljoprivredni proizvođač.

Izvršni direktor Industrije mesa Goranović, Đorđije Goranović, istaknuo je da je ekonomska struktura u Crnoj Gori nepovoljna jer je jako zavisna od uvoza koji je pokriven izvozom sa svega 15 posto.

“Nisam siguran da se dovoljno radilo na stvaranju povoljnog ambijenta za generiranje razvoja proizvođačkih kapaciteta u Crnoj Gori. Da bi se sektori razvijali neophodne su strategije i ključna je podrška Vlade, kako bi se ostvario dinamičan razvoj ekonomije i ublažili efekti kriza na privrednike”, ocijenio je Goranović.

Goranović je dodao da bi jasno definiranje strategije razvoja proizvodnje generiralo nova radna mjesta, sigurnost u snabdijevanju i kreiranju robnih rezervi. On je ocijenio da Crna Gora ima dovoljno kapaciteta za biljnu i proizvodnju mesa, kao i da treba iskoristiti potencijale solarne energije kao poticaj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, po uzoru na EU.

Goranović je pozvao donosioce odluka da što hitnije sagledaju sektorske izazove u crnogorskoj privredi kako bi se brzo reagiralo i očuvala ekonomska supstanca. Neophodno je raditi na konkurentnosti na razini cijele države, koja će se odraziti i na konkretnost pojedinačnih proizvoda, naglasio je Goranović.

Panelisti su ukazali na važnost Privredne komore za cjelokupni ekonomski napredak, a za to je neophodno da se njen glas u budućnosti jače čuje. Ocijenjeno je da krovna poslovna asocijacija u budućnosti treba biti prva adresa za strane investitore, te ključan partner u realizaciji projekata kojima može doprinijeti stručnim prijedlozima, zaključeno je.