Savjet za financijsku stabilnost usvojio je na sjednici u srijedu Program razvoja financijske edukacije u Crnoj Gori od 2023. do 2027. godine. Prijedlog ovog programa utvrdio je Nacionalni komitet za razvoj financijske edukacije, privremeno radno tijelo Savjeta, piše internetski portal ekapija.

Kako je priopćeno iz Centralne banke Crne Gore (CBCG), riječ je o dokumentu koji predstavlja strateški okvir za provođenje aktivnosti svih zainteresiranih subjekata na planu financijske edukacije u narednih pet godina.

Program podržava težnju vlade i Centralne banke da crnogorskim građanima osiguraju pristup kvalitetnoj financijskoj edukaciji, kako bi stekli i unaprijedili znanja i vještine za donošenje odgovornih financijskih odluka.

Skroman rast
Program će se provoditi kroz godišnje akcijske planove, a Nacionalni komitet za razvoj financijske edukacije, kao posebno radno tijelo Savjeta za financijsku stabilnost, bit će zadužen za nadgledanje njegove implementacije.

“Usvajanje Programa razvoja financijske edukacije važna je prekretnica ka efikasnijem, koordiniranijem i rezultatski orijentiranom djelovanju u korist financijske pismenosti, a preduvjet za njegovu uspješnu implementaciju je posvećen rad”, poručili su članovi Savjeta i pozvali sve zainteresirane društvene subjekte da budu dio ove važne agende.

Na sjednici Savjeta razmatrana je informacija o financijskoj stabilnosti za drugi kvartal 2022. godine. Podaci iz ovog dokumenta ukazuju na izuzetno skroman rast ekonomske aktivnosti u eurozoni u prvom kvartalu tekuće godine, od svega 0,5 posto, pri čemu međunarodne financijske institucije, poput MMF-a, očekuju usporavanje globalnog ekonomskog rasta u 2022. godini, što je odraz događanja u Ukrajini, rasta inflacije i novog vala pandemije.

“Što se tiče ekonomskih trendova u Crnoj Gori, podaci o kolektivnom smještaju za prvih pet mjeseci tekuće godine ukazuju na rast u broju dolazaka turista od 156,2% i broju ostvarenih noćenja za 179,3% u odnosu na usporedni period prethodne godine”, navodi se u priopćenju. U drugom kvartalu je nastavljen trend rasta potrošačkih cijena, pa je stopa inflacije na kraju lipnja iznosila čak 13,5%.

“U fiskalnoj sferi, rizici su i dalje izraženi, a njihov budući utjecaj neizvjestan zbog sve složenije ekonomske i geopolitičke situacije na globalnoj razini. U takvim okolnostima, kreiranje dodatne javne potrošnje, uz odsustvo analiziranja fiskalnog utjecaja, može ugroziti održivost javnih financija, što bi se odrazilo i na stabilnost ukupnog financijskog sustava.

Nepovoljni trendovi na međunarodnim financijskim tržištima upućuju na potrebu traženja načina za osiguranje nedostajućih fiskalnih sredstava u tekućoj godini na domaćem tržištu, do razine koja ne bi ugrozila kreditnu aktivnost realnom sektoru”, priopćeno je nakon sjednice Savjeta.

Trendovi u bankarstvu
Trendovi koji obilježavaju bankarski sektor i u drugom kvartalu ove godine ostaju pozitivni. “Zabilježen je rast aktive i kapitala banaka na godišnjoj razini, kao i rast depozita (rast je na godišnjoj razini iznosio 21,4%) i kredita (6,8%). Na kraju drugog kvartala 2022. godine NPL, odnosno udjel loših kredita u ukupnim kreditima, je iznosio 6,3%”, stoji u priopćenju.

U sektoru osiguranja je tijekom prvih šest mjeseci 2022. godine, prema preliminarnim podacima Agencije za nadzor osiguranja, zabilježen rast bruto fakturiranih premija od 11,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

“Prema ocjeni Savjeta, sistemski rizik po financijsku stabilnost za sada se može označiti kao umjeren, uz prisustvo određenih ranjivosti, koje bi se mogle intenzivirati zbog složene ekonomske i geopolitičke situacije.

Stoga je zaključeno da je neophodno aktivno pratiti kretanja pokazatelja stabilnosti financijskog sistema i, u ovisnosti od razvoja situacije, osmišljavati i implementirati dodatne monetarne i fiskalne mjere u smjeru smanjenja rizika”, zaključuje se u priopćenju.