Crnogorski Fond za zaštitu okoliša (Eko-fond) ove godine kroz projekte i subvencije planira građanima, gospodarstvu i državnim institucijama dodijeliti oko sedam milijuna eura. To je rečeno na Info danu pod nazivom “Uloga, važnost i međunarodna suradnja Eko-fonda”, kojem su nazočili veleposlanici, predstavnici veleposlanstava, izaslanstva međunarodne zajednice i domaćih institucija.

Direktor Eko-fonda Draško Boljević rekao je kako je Info dan organiziran radi animiranja međunarodne zajednice i javnosti i razmjene iskustava, te da bi se u izravnoj komunikaciji međunarodne institucije i partnere zainteresiralo za projekte koje Eko-fond planira razvijati i provoditi u budućnosti.

Cilj je bio i pronalaženje oblika i načina koji bi potencijalno mogli osigurati dodatna financijska sredstva koja bi Eko-fond kroz subvencije vratio građanima, gospodarstvu i državnim institucijama.

Subvencije za e-vozila i solare
Eko-fond je kroz dosadašnje projekte fokusirao na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije: subvencionirao je kupnju električnih i hibridnih vozila, te ugradnju fotonaponskih sustava.

Ove je godine fokus i na aktivnosti u području zaštite okoliša i klimatskih promjena. Boljević je pojasnio da su donošenjem ovogodišnjeg plana rada stvoreni preduvjeti za početak realizacije novih projekata. ”Trenutni izvori financiranja ne pokrivaju sve planirane projekte, zbog čega sada želimo animirati međunarodne institucije kako bi osigurali nedostajuća sredstva”, rekao je Boljević.

Podsjetio je na nedavno zatvoren javni poziv “On-grid i off-grid fotonaponski sustavi” kojim je ponuđena subvencija za ugradnju fotonaponskih panela stanovnicima Crne Gore koji nisu obuhvaćeni elektrodistributivnom mrežom.

”U partnerstvu s EPCG-om sudjelujemo u projektu Solari 3000+ i Solari 500+, koji je jedan od ključnih projekata ove godine i trenutno je u završnoj fazi razvoja, a Eko-fond sudjeluje s 20 posto subvencija”, rekao je Boljević.

Eko-fond svoje aktivnosti usmjerio je prema Zelenom klimatskom fondu i Svjetskoj banci, ali su procedure povlačenja sredstava komplicirani i traju od 18 do 24. mjeseca.

Pomoćnik izvršnog direktora Eko-fonda Nemanja Peković istaknuo je da su u planiranju energetske politike, vrlo važne sve obveze koje proizlaze iz pregovora za pristupanje Europskoj uniji.

U očekivanju akreditacije
Voditeljica Službe za razvoj i provedbu međunarodnih i partnerskih odnosa Jovana Daković kazala je da je Eko-fond u suradnji s resornim ministarstvom pokrenuo inicijativu prema Zelenom klimatskom fondu za dobivanje akreditacije koja bi omogućila pristup međunarodnom fondu za financiranje projekata okoliša i energetske učinkovitosti.

”Akreditacije otvara mogućnosti sudjelovanja u međunarodnim programima. Olakšava prepoznavanje potreba i prioritetnih aktivnosti od obostranog interesa kao i usuglašavanje potencijalnih projekata. Pomaže pri usavršavanju kadrova Eko-fonda kroz projekte međunarodne i partnerske suradnje te osigurava održive izvore financiranja”, kazala je Daković.

Voditeljica Službe za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Lidija Škatarić podsjetila je da se Crna Gora, kao članica energetske zajednice, Pariškim sporazumom obvezala smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 35 posto u odnosu na 1990. godinu.

”U postizanju ciljeva akcijskog plana za provedbu Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za zapadni Balkan 2021.-2030., prepoznat je nastavak poticaja na povećanju i diversifikaciji udjela energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji, stvaranje i provođenje ekonomski održivih programa potpore i poticaja vlastitoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora, te ostvarivanje ciljeva energetske učinkovitosti, uključujući opsežnu obnovu zgrada, koju također treba nastaviti sustavno i ubrzano”, rekla je Škatarić. Bez stabilnog dugoročnog izvora financiranja nema ulaganja u okoliš, naglasila je.

”Osnivanje Eko-fonda doprinijelo je izdvajanju sredstava za zaštitu okoliša na nacionalnoj razini, ali za postizanje globalnih ciljeva postavljenih Europskim zelenim planom i Agendom za zapadni Balkan bit će potrebno da EU ojača i intenzivira svoj angažman na svim razinama radi pružanja podrške transformacijama u regiji kroz zajedničko planiranje, pripremu i provedbu projekata”, zaključila je Škatarić.