Njeguški sir, crnogorski specijalitet, našao se na 2. mjestu Taste Atlas-a, svjetskog atlasa hrane, koji je objavio listu 50 najboljih sireva od ovčjeg mlijeka u svijetu.

Jedini bolji od Njeguškog sira je talijanski Pecorino Fiore Sardo, tvrdi punomasni sir napravljen od ovčjeg mlijeka domaćih proizvođača s otoka Sardinije, koji od 1996. ima oznaku zaštićenog geografskog podrijetla.

Na listi TastAtlas-a, na četvrtom se mjestu našao poznati srpski zaštićeni proizvod Pirotski kačkavalj, dok je Paški sir zauzeo 11. mjesto.

Šire područje Lovćena
U objašnjenju na listi navodi se da je Njeguški sir autohtona vrsta sira, iz grupe punomasnih tvrdih sireva, a originalni se proizvodi u širem području Lovćena koje uključuje i priobalno područje od Budve do Herceg Novog. Područje proizvodnje sira dobrim dijelom se poklapa s područjem proizvodnje čuvenog njeguškog pršuta.

S njim se najčešće i poslužuje te tako obično započinje objed u podlovćenskom kraju. Njeguški sir proizvodi se prvenstveno od ovčjeg mlijeka, a može i od kravljeg ili miješanog ovčjeg, kravljeg i kozjeg. Posebnost proizvodnje ovoga sira je u načinu obrade gruša i sirnog tijesta, kao i u načinu sušenja i čuvanja sira koji se suši, dimi i zrije najmanje tri mjeseca na hladnom i prozračnom mjestu, na periodu dviju klima – planinske i mediteranske.

Smatra se da upravo to područje utječe na kvalitetu sira. Baš prema načinu čuvanja zrelog sira razlikuju više varijeteta, kao što su: suhi sir, sir iz ulja, sir iz topljenog loja i sir iz salamure. Ulje su u prošlosti najčešće proizvodili svećenici iz samostana podno Lovćena.

Zaštićeni srpski sir Pirotski kačkavlja, koji je na listi zauzeo 4. mjesto, u početku je izrađivan isključivo od ovčjeg mlijeka sa Stare planine da bi se tek kasnije pravio i od kravljeg mlijeka ili miješanog.

Najstariji pisani podaci o izradi kačkavalja na Staroj planini datiraju s početka 18. stoljeća. Pirotski kačkavalj poznat je širom svijeta zbog specifične arome koja nastaje zahvaljujući bogatim pašnjacima. Na 40.000 hektara staroplaninskih pašnjaka, koji se prostiru na nadmorskoj visini od 1.300 do 2.000 metara, pedesetih godina prošloga stoljeća bilo je više od 200.000 ovaca, a danas, je to palo na manje od 30.000.

U posljednje vrijeme, naročito nakon zaštite geografskog podrijetla imena pirotskog kačkavalja, ovaj proizvod opet je vratio staru slavu iz davnih vremena. Mljekarska škola u Pirotu, nositelj i korisnik žiga zaštićenog proizvoda, širi svoje proizvodne kapacitete, educira učenike i održava tradiciju u proizvodnji.

Paški sir na 11. mjestu
Zaštićeni Paški sir zauzeo je 11. mjesto, a za njega ovaj atlas hrane kaže da se radi o tvrdom hrvatskom siru podrijetlom s otoka Paga. Sir se proizvodi od mlijeka paške ovce. Oštra bura zaprašuje otok morskom solju, aromatizirajući razne biljke (smilje, kadulja, morski komorač) na kojima pasu ovce, a njihovo mlijeko ima jedinstven okus.

Karakterizira ga suha, ljuskava, zrnasta i mrvičasta tekstura te oštar, slan okus. Paški sir obično se utrlja s pepelom i maslinovim uljem, a zatim se ostavi da sazrije najmanje četiri mjeseca. Kako sazrije, ljuti i slani okusi postaju još jači.