Projekt ekonomskog državljanstva od siječnja 2019., do sada je Crnoj Gori donio 310 milijuna eura.

Od toga je 188 milijuna na posebnom računu (ESCROW) gdje su stranci koji su željeli crnogorsku putovnicu morali uplatiti novac, dok je ostatak prenesen na račune države i investitora koji grade razvojne projekte u turizma, pokazuju podaci koje su Vijesti dobile od Mladena Grgića, direktora Agencije za investicije, javlja portal me.eKapija.com.

Država je prihodovala 30 milijuna eura, ali ni centa nije iskoristila da unaprijedi razvoj manje razvijenih općina, kako je bilo planirano, jer nije donijela kriterije za to. Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma za Vijesti najavljuju da će napraviti analize koje će pokazati kako najbolje iskoriti novac za ravnomjerni regionalni razvoj.

Na ESCROW računu za razvoj manje razvijenih općina je 47,8 milijuna eura i još 22,8 milijuna eura koji su preneseni na drugi posebni račun za razvoj manje razvijenih općina.

“Ukupno je na ESCROW račune za namjenu ulaganja u Fond za inovacije 7,5 milijuna eura, dok je za takse uplaćeno 30,25 milijuna eura. Od početka programa ukupna suma uplaćena investitorima je 62,4 milijuna eura, dok je na ESCROW računima položeno za tu namjenu ukupno 140 milijuna eura”, precizirao je Grgić.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma ukazuju da su pojedini investitori, kojima su odobreni razvojni projekti u turizmu kasne s radovima, ali ne preciziraju zašto i koji investitori, već će to “biti predmet dalje analize i djelovanja”.

Vladin projekt stjecanje crnogorskog državljanstva u zamjenu za ulaganja u neki od investicionih projekata iz turizmu, prerađivačkoj industriji i poljoprivredi, po planu je trebalo završiti do početka ove godine, ali je krajem 2021. produžen još godinu. Investitori traže produženje i u 2023., ali je tehnički premijer Dritan Abazović nedavno rekao da produžetka nema.

To više što je i Europska komisija savjetovala da se ukine dodjele državljanstva investitorima zbog rizika kao što su pranje novca, utaja poreza, financiranje terorizma, korupcija i infiltracija organiziranog kriminala.

Ukupno je podnijeto 779 aplikacija za “zlatni pasoš”, od kojih je 166 odobreno, 73 je odbijeno, a ostali su u obradi.

Investitori nisu bili zainteresirani da ulažu u projekte prerađivačke industrije i poljoprivrede, već samo u turizam gdje je izvršna vlast odobrila izgradnju 12 hotela – sedam u Kolašinu, po jedan u Žabljaku, Tivtu i Budvi i dva u Baru.

Ukupna ulaganja investitora u ove hotele trebala bi biti 350,7 milijuna eura. Ministarstvo analizira još šest prijava za razvojne projekte u turizmu, od kojih su tri u završnoj fazi.

“S obzirom na to da znatan iznos neiskorištenog novca može dodatno doprinijeti adekvatnom razvoju manje razvijenih općina u suradnji s drugim relevantnim institucijama sačinit ćemo prijedlog sveobuhvatne analize koja će pokazati optimalnu raspodjelu novca s ESCROW računa”, poručuju iz resornog ministarstva.