Panel “Radna snaga – zajednički problem” zainteresirao je sudionike prve regionalne konferencije Poslovnog dnevnika ‘Bez predrasuda, samo biznis’ koja se danas održava u Beogradu. Na područjima Hrvatske, Srbije, Crne Gore – u cijeloj regiji traži se rješenje za sve veći odljev radnika, kao i pronalazak kvalitetne radne snage.

Prva regionalna konferencija - Bez predrasuda, samo biznis

Emil Tedeschi objasnio zašto svoju kompaniju smatra ‘svojevrsnim čudnovatim kljunašem’ u regiji

Prva regionalna konferencija Poslovnog dnevnika: Bez predrasuda, samo biznis

VIDEO/FOTO: Međusobna je razmjena relativno skromna, kao što su skromne i regionalne investicije

“Što je izazov kada je u pitanju tržište radne snage. Mnogi su faktori, a možemo početi od tranzicije. Evidentan je trend migracija. Cijela naša regija je okrenuta ka Europskoj Uniji. Veliki postotak odlazi u zapadne zemlje u potrazi za boljim plaćama. Ne samo visoki školovani kadar. nego i radnici. Ovdje se osjeća veći jaz između radnika i intelektualca nego u zemljama zapadne Europe. Osjeća se primjerice nedostatak bravara i ljudi koji bi vozili strojeve poput viljuškara, a da ne govorimo o programerima i zanimanjima koja zahtijevaju nove kvalifikacije. Tako računovođe sada moraju znati i nove programe, softvere i ne mogu bez toga više raditi. Posljedica kovid pandemije je definitivno utjecala na tradicionalne načine rada. Do pandemije se radilo iz ureda od 9 do 5. Sada se velika većina poslova može obavljati od kuće s istim ili većim performansama. Ono što je bitno za tržište rada jest da će većina poslova ostati u hibridnom modelu rada. Zaposleni se i ne žele vratiti u kancelarije. To je naravno individualno, ali je neki trend koji će oblikovati naše daljnje odluke,” napomenula je Nikolina Janković.

Jedno od područja u kojem se Assert International najviše bavi savjetovanjem klijenata su lokacije gdje se može pronaći dovoljno obrazovanih kadrova.

“Srbija primjerice u usporedbi sa zemljama u regiji ima velik broj IT stručnjaka – postoji još uvijek hiperprodukcija. No, ono što vidimo u drugim oblastima, recimo novim tehnologijama – one se ovdje nisu razvijale  i imamo mali broj kandidata. Isto tako je jako teško pronaći visoko obučenog bravara za kompanije u Srbiji. Proizvodne kompanije se naprosto moraju povezati s institucijama kako bi obrazovale kadar koji ima je potreban”, rekla je Janković.

Dodala je kako u Srbiji uvoz radne snage još nije uzeo maha kao u Hrvatskoj, ali će to uskoro biti potrebno, osobito u području građevine. Trebat će se omogućiti uvoz radnika iz Azije, primjerice Indije, jer su radnici iz Srbije otišli u inozemstvo.

“Postoji i trend vraćanja naših stručnjaka, što je pozitivno i na tome treba i dalje raditi. Težimo vratiti naše stručne ljude u svoju rodnu zemlju i graditi kvalificirani kadar. Isto tako postoji velika  migracija unutar regije. Radi se o trendu odlaska ugostiteljskih radnika iz Srbije u Hrvatsku i Crnu Goru na sezonske poslove sada tijekom ljeta,” dodala je Nataša Janković. Kaže i kako je zarada svakako prvi faktor da bi se zadržali kvalitetni radnici. Međugeneracijske razlike isto tako oblikuju tržište rada, te se moraju prilagoditi paketi beneficija.

“Strana ulaganja su bila najveća u 2019. godini, a onda je uslijedio pad u pandemijskoj 2020. godini. U 2022. se očekuje 6 posto stranih investicija, dobit ćemo priljev ukrajinske i ruske radne snage, ali se očekuje da ćemo osjetiti posljedice tek krajem godine,” rekla je i naglasila kako u beogradskoj regiji postoji i najveći broj poslovnih prilika.

Dodatni problem postoji na tržištu mladih. Naime njih čak 50 % starosti od 15 do 24 godine razmatra odlazak u inostranstvo i to je jako nepovoljno.

“Prve početničke zarade su jako niske, a mladi očekuju prvu plaću u iznosu od 80 do 100 tisuća dinara (700 do 850 eura). Oni to smatraju primjerenim obzirom na troškove života u beogradskoj regiji. Kad to ne dobiju to im je glavni razlog odlaska u inozemstvo. Postoji i veliki broj ljudi koji su zaposleni privremeno, imaju nepuno radno vrijeme, rade par sati tjedno i oni su ranjiva grupa. Isto tako južna Srbija ima veću stopu nezaposlenosti. Zarada je kod svih dobnih skupina presudna – kako kod Baby Boomera koji imaju od 55 godina na više, tako i kod Generacije X, Milenijalaca i Generacije Z. Ono što je još bitno mlađim generacijama je udaljenost od posla i izazovne prilike koje im kompanija nudi”, zaključila je Janković.

Na kraju je rekla kako je upravo dovršeno istraživanje pokazalo da će oko 60 posto poslodavaca povećati neto zaradu od 6 do 10 %, dok su u IT industriji spremni na povećanje od 16 do 20 posto.