Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava postavlja pitanje: Namjerava li trenutna crnogorska tehnička vlada kupiti kompaniju Port of Adria, piše portal RTCG.

“Nakon što je nedavno za 15 milijuna eura kupila dionice Elektroprivrede Crne Gore, a što se dovodi u vezu s kupnjom nikšićke Željezare od turskog Toscelika, rebalansom državnog proračuna predviđeno je još 10 milijuna eura za kupnju dionica.

To otvara pitanje sprema li se tehnička vlada premijera Dritana Abazovića i na kupnju tvrtke Port of Adria. To više što je iz Abazovićeve manjinske vlade već nekoliko puta najavljeno zanimanje za ponovno spajanje Luke Bar i Port of Adria (bivši Kontejnerski terminal i generalni tereti).

Port of Adria posljednjih je devet godina u većinskom vlasništvu turskog Global Ports Holdinga, koji je za 8 milijuna eura stekao 62 posto vlasništva. Prije te “kontroverzne” privatizacije tadašnja vlada uložila šest milijuna eura u dokapitalizaciju Kontejnerskog terminala i generalnih tereta zbog “bolje prodaje”.

“Uz kupoprodajnu cijenu od osam milijuna, turska kompanija se obavezala na osnovni investicijski program od 13,5 milijuna eura, od čega dva milijuna ulaganja u infrastrukturu i 11 milijuna u kupovinu nove opreme, ali je ta oprema isključivo vlasništvo turske kompanije.

Bile su planirane i dodatne investicije od 7,5 milijuna, ali samo ako Global Ports ispuni ciljani obujam prometa kontejnera i tereta”, podsjeća Akcija.

S turskom je kompanijom tada potpisan i 30-godišnji ugovor o koncesiji, pri čemu je fiksna naknada državi pola milijuna eura godišnje, a varijabilna pet eura po kontejneru, odnosno 20 centi po toni generalnog tereta.

“Međutim, u prve tri godine Global Ports bio je oslobođen plaćanja godišnje koncesijske naknade zbog ulaganja u infrastrukturu, pa se država tako odrekla 1,5 milijuna eura”, tvrde iz Akcije.

Nepuno desetljeće kasnije pokazuje se da privatizacija Kontejnerskog terminala i generalnih tereta, i pored niza privilegija tzv. strateškom investitoru, nije bila uspješna, pa bi novi ceh ponovne kupnje iste kompanije opet pao na porezne obveznike, dok za sada manjinska vlada ne objavljuje nikakve ekonomske parametre o opravdanosti ulaska u taj novi aranžman.

“Krajem prošle godine kompanija Port of Adria imala je nepokriveni gubitak od 35,6 milijuna eura, za razliku od 14 milijuna eura gubitka, koliko je bilo na kraju 2013. godine kada je turski partner preuzeo većinsko vlasništvo.

To znači da je gubitak uvećan za 21,6 milijuna eura ili prosječno oko 3 milijuna eura godišnje, dok su dugoročni krediti kompanije krajem prošle godine bili 16,5 milijuna eura”, izračunali su u Akciji.

Vrijednost zemljišta i objekata u trenutku privatizacije procijenjena je na više od 55 milijuna eura, a na kraju prošle godine je manja za 8 milijuna i iznosi 46,9 milijuna eura.

“Istovremeno, krajem prošle godine vrijednost postrojenja i opreme bila je 8,2 milijuna, a ostalih ugrađenih sredstava 3,4 milijuna, ali je to po kupoprodajnom ugovoru vlasništvo Global Portsa, jer joj je tadašnja vlada omogućila da praktično investira u samu sebe, a ne u barsku kompaniju”, tvrde iz Akcije.

Na kraju 2013. godine bilo je 596 zaposlenih, na kraju 2021. godine ih je 278. Kontejnerska kompanija je 2013. imala prihod od prodaje od 6,6 milijuna eura, dok je lanjski prihod 7,2 milijuna eura, što ukazuje da Port of Adria nije ozbiljnije uspjela unaprijediti poslovanje.

“Prošle je godine obrađeno više od 150 tisuća tona generalnog tereta i jedva 49 tisuća tona kontejnerskog tereta. Turska kompanija najavljivala je da će za deset godina promet generalnih tereta podići na oko pola milijuna tona, a kontejnerski promet na oko 250 hiljada tona”, podsjećaju iz Akcije za ljudska prava.