Od potencijalne koncesije pod koju bi bile dane crnogorske zračne luke, građani bi mogli očekivati ​​poboljšanu infrastrukturu zračnih luka, bolju kvalitetu usluga, bogatiju komercijalnu ponudu i više zračnih linija, kazao je dugogodišnji stručnjak u zrakoplovnoj industriji i generalni direktor Međunarodnog vijeća zračnih luka (ACI EUROPE) Olivier Jankovec.

U razgovoru za portal Bankar rekao je kako je bit koncesije stručnost iz zrakoplovne industrije, kapital i visoki međunarodni standardi u zrakoplovstvu kako bi se moderniziralo i proširilo poslovanje zračne luke, što će u konačnici donijeti dobrobit putnicima i gospodarstvu zemlje.

Neophodna ulaganja

“Koncesija podrazumijeva davanje prava privatnom operateru da razvija i upravlja infrastrukturom zračne luke. Za građane Crne Gore to znači da se privatna tvrtka obvezuje investirati u zračne luke i njima upravljati, s ciljem poboljšanja njihove učinkovitosti i usluga, te razvoja zračnih veza. No, to ne znači prodaju aerodromske infrastrukture privatnom investitoru, kako se ponekad krivo percipira u javnosti. Naime, koncesije daju pravo na razvoj i upravljanje zračnim lukama na određeno vrijeme, nakon čega država odlučuje hoće li produljiti koncesiju ili ne. Još jedna važna stvar koju treba imati na umu je da koncesija znači da se novcem poreznih obveznika neće financirati razvoj infrastrukture zračne luke, već će taj teret preuzeti privatna tvrtka, rekao je Jankovec.

Kratkoročno, kaže, koncesije mogu dovesti do brzih poboljšanja infrastrukture i usluga zračnih luka kroz značajna ulaganja koja takva poboljšanja donose sa sobom.

“Time se poboljšava iskustvo putnika i operativna učinkovitost – nešto što zračni prijevoznici koji koriste određenu zračnu luku jako cijene. To znači da je ukupna konkurentska pozicija zračne luke poboljšana. Dugoročne koristi uključuju održivi razvoj infrastrukture, tehnološki napredak, najbolje prakse održivosti u klasi i povećanu zračnu povezanost, što također potiče turizam i gospodarski rast zemlje. Važno je naglasiti da svako povećanje izravne povezanosti od 10% donosi povećanje BDP-a po stanovniku od 0,5%. Međutim, izazovi uključuju osiguravanje da koncesionar ispunjava standarde učinka utvrđene ugovorom o koncesiji i neometano upravljanje prijelaznim razdobljem. Potencijalni nedostaci mogli bi uključivati ​​potrebu za strožim regulatornim nadzorom radi zaštite javnih interesa, nešto što bi vlada morala osigurati i pratiti, rekao je.

Napominje da je, kako bi se ostvarile sve prednosti ovog modela, važno odabrati koncesionara sa značajnim međunarodnim iskustvom i dokazanim uspjehom u razvoju i upravljanju infrastrukturom, posebice u području zračnih luka.

“Uspješno upravljanje zračnom lukom zahtijeva kombinaciju strateške vizije, usmjerenosti na operativnu učinkovitost i uslugu usmjerenu na kupca, kao i snažnu predanost održivosti. Osim toga, moraju postojati čvrsti sustavi upravljanja sigurnošću, učinkovit razvoj ruta i marketinške strategije, a predanost održivosti i ekološki prihvatljivim praksama treba prepoznati kao prioritet. Bez obzira na to upravlja li zračnim lukama država ili privatno poduzeće, ti su čimbenici ključni, smatra Jankovec.

Nove prilike

Kada je riječ o zabrinutosti zbog mogućeg gubitka radnih mjesta, stručnjak iz zrakoplovne industrije navodi da je ta zabrinutost opravdana u svakom koncesijskom ugovoru.

“Međutim, praksa pokazuje da privatni operateri često donose nove poslovne prilike i poboljšanja učinkovitosti koji dugoročno mogu dovesti do otvaranja više radnih mjesta. Koncesijski ugovori moraju sadržavati odredbe o zaštiti zaposlenika, kao što su programi prekvalifikacije i jamstva protiv masovnih otpuštanja. Transparentna komunikacija i suradnja sa zaposlenicima i sindikatima također su ključni za rješavanje ovih problema i osiguravanje glatke tranzicije, zaključuje.