Centralna banka (CBCG), kojom upravlja guverner Radoje Žugić, smatra da je za uspostavljanje direktnog platnog prometa između Srbije i Crne Gore strateški kvalitetnije rješenje kroz projekt koji treba da poveže zemlje zapadnog Balkana na platni sustav Europske centralne banke (ECB), umjesto kroz susav koji je već formiran na osnovu posebnog sporazuma centralnih banaka Crne Gore, Srbije i BiH iz 2007. godine, piše internetski portal ekapija.

Sporazum o Međunarodnom kliringu u devizama iz 2007. godine zaživio je između Srbije i BiH, dok se Crna Gora u sustav nije uključila. Za operatora sustava imenovana je Narodna banka Srbije (NBS).

Procjena CBCG je da bi tehnička priprema za povezivanje u platni sustav ECB-a u okviru projekta koji je dio Berlinskog procesa bila završena za godinu dana, dok uključenje u kliring plaćanja zavisi od politike crnogorskih banaka koje “CBCG ne može obavezati koji platni sustav će koristiti prilikom obavljanja međunarodnih transakcija”.

Iz CBCG za Vijesti kažu da će početkom rujna s crnogorskim komercijalnim bankama, koje nisu bile zainteresirane za njegovu primjenu, ponovo razgovarati o mogućnosti uključenja u ovaj sistem i tražiti od njih prijedlog za njegovo unapređenje.

U Narodnoj banci Srbije (NBS) smatraju dado sada nije bilo političke volje da Crna Gora bude dio sustava kreiranog 2007. godine i da se to može odmah primijeniti, dok bi uključenje kroz regionalno povezivanje na platni sustav ECB iziskivalo duži vremenski period i dodatne troškove.

Razgovori vlada
Pitanje direktnog platnog prometa je otvoreno prošlog mjeseca tijekom sastanka predstavnika dviju Vlada u Beogradu, što su premijer Crne Gore Dritan Abazović i premijerka Srbije Ana Brnabić priopćili na konferenciji za novinare. Nakon toga je ministar financija Crne Gore Aleksandar Damjanović uputio dopis Žugiću s očekivanjem da se daju prijedlozi za rješenje ove biznis barijere.

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković je uputila dopis Brnabićevoj, Abazoviću i guverneru Narodne banke BIH Seadu Softiću u vezi s inicijativom za rješenje ovog pitanja. Sa dopisom, u koji Vijesti imaju uvid, upoznat je i Žugić.

CBCG je odmah po potpisivanju sporazuma 2007.godine, kako kažu u toj instituciji, stvorila normativne i tehničke pretpostavke za funkcioniranje tog sistema s kojim je upoznala banke. Međutim, osim nekih načelnih izjašnjavanja i sporadičnih interesiranja, nijedna banka sa sjedištem u Crnoj Gori nije iskazala zainteresiranost, dok su neke eksplicitno dale negativan odgovor na ponudu. Sustavu se nisu priključile ni banke u Crnoj Gori čije su matične banke bile u Srbiji.

”U rujnu ćemo održati bilateralne razgovore s bankama kada će im se još jednom izložiti mogućnosti i prednosti međunarodnog kliringa plaćanja u devizama. Inzistirat ćemo da banke daju svoje prijedloge kako se sustav može unaprijediti sa stanovišta njihovih poslovnih politika. S tehničkog, operativno-funkcionalnog aspekta aranžman je testiran nakon potpisivanja sporazuma, a za primjenu je potrebno da neka banka podnese zahtjev za zaključenje ugovora o učešću u kliringu”, kazali su iz CBCG-a.

Vrhovna monetarna institucija planira i da sa Svjetskom bankom (SB) i NBS analizira ovaj sustav plaćanja da bi se vidjelo kako se on može izmijeniti kako bi bankama postao prijemčiviji.

Analiza će sadržavati procjenu eventualnih ušteda za krajnjeg korisnika. Na ovaj način će se doći do konkretnih prijedloga što je potrebno da operator kliringa (NBS) i ostale centralne banke treba da izmijene u postojećem modelu, rekli su u CBCG, uz ocjenu da je to trebalo uraditi prije sporazuma iz 2007. godine.

Na pitanje do kada je realno da se platni promet između dvije države uspostavi, iz CBCG su istakli da to ovisi od politika banaka, te da kada je riječ o primjeni sporazuma iz 2007. CBCG nema mandat da utiče na komercijalne poslove i uvjeta banaka i ne može ih obavezati koji platni sustav će koristiti prilikom obavljanja međunarodnih transakcija s financijskim institucijama u Srbiji ili bilo kojoj drugoj zemlji.

Iz NBS navode da je njihov utisak da u prethodnom periodu nije postojala politička volja da se sporazum realiziraju i osiguraju korist za građane i privredu za jeftiniji platni promet sa Srbijom i BiH.

Transakcija isti dan
Prednost sistema je što se učesnicima omogućuje da izvršavaju transakcije na račun klijenta u istom danu. Dalje, vrlo važna korist je što bi se izvršavanje transakcija bankama u Crnoj Gori i krajnjim korisnicima u Srbiji i BiH omogućilo po značajno povoljnijim uvjetima. NBS naplaćuje naknadu za izvršavanje naloga za prijenos od samo 10 dinara i to isključivo bankama u Srbiji, a ne naplaćuje naknadu za priliv novca iz drugih država bankama u Srbiji.

Uz to, NBS kao operator sistem sve aktivnosti za druge centralne banke i za banke s teritorije drugih zemalja učesnica u sistemu obavlja potpuno besplatno, odnosno ne naplaćuje im naknade. Konačno CBCG je potpisnik ovog sporazuma zbog čega nema prepreke za brzu realizaciju, stav je NBS.

Iz NBS ukazuju da je obim trgovinske razmjene između Srbije i Crne Gore oko 900 milijuna eura s tendencijom rasta, pa platni promet koji prati ovu robnu razmjenu može da bude realiziran po značajno nižim troškovima za obje države, a niži troškovi su dodatni podsticaj za veću robnu razmjenu. Ocjenjuju i da bi uključenjem Crne Gore u ovaj sistem pojeftinio i platni promet sa BIH.

”U prethodnom razdoblju je testirano tehničko rješenje koje bi omogućilo direktnu konekciju banaka iz Crne Gore sa sistemom i razmjenom poruka između operatora sistema i banaka u realnom vremenu kada je konstatirana vrlo visoka interoperabilnost tehničkih rješenja koja se koriste u oblasti platnih sistema u obje zemlje.

NBS je u svakom trenutku na raspolaganju za zajedničku analizu trenutnog stanja platne infrastrukture i razmatranja tehničkih detalja za uključenje crnogorskih banaka u ovaj sistem”, navedeno je.

U slučaju odluke da se Crne Gora uključi u sistem, NBS predlaže da se formira Nadzorni odbor sistema u koji bi bili uključeni svi guverneri i koji bi odlučivao o strateškim pitanjima u vezi s radom i daljim razvojem sistema, a u slučaju potrebe bi se mogle formirati i mješovite radne grupe.

”Da zaključim, za odvijanje direktnog platnog prometa između dvije zemlje postoji pravni okvir i odgovarajuća tehnička infrastruktura potrebna da se cilj zacrtan od predsjednika dviju vlada, a na korist građana i privrede, realiziraju u najkraćem roku, odnosno da se crnogorske banke odmah uključe u ovaj sistem”, navodi se u dopisu koji je potpisala Tabaković.

CBCG smatra da je za rješenja ovog pitanja bolja primjena projekta pod pokroviteljstvom Berlinskog procesa, a koji se odnosi na kreiranje multilateralnog aranžmana povezivanja centralnih banaka Zapadnog Balkana sa TARGET Instant Payment Settlementom (TIPS) ECB-a, te da je to potvrdila i analiza svih raspoloživih scenarija povezivanja platnih sistema zemalja Zapadnog Balkana koju je Svjetska banka uradila u ožujku ove godine.

”Eksperti Svjetske banke (SB) i centralne banke regije su zaključili da multilateralni aranžman povezivanja TIPS je uvjerljivo najoptimalniji scenariji koji je efikasniji od scenarija povezivanja sa klirinškim sistemom NBS-a i od kreiranja novih regionalnih infrastruktura ili bilateralnog RTGS povezivanja. Ovaj projekat je ušao u fazu primjene”, objasnili su iz vrhovne monetarne institucije.

TIPS je nova usluga tržišne infrastrukture koju je eurosustav pokrenuo u novembru 2018. i ona, navode iz CBCG, omogućava pružateljima platnih usluga da ponude transfere novca svojim klijentima u realnom vremenu i stalno, svakog dana u godini.

”To znači da, zahvaljujući TIPS-u, pojedinci i firme mogu međusobno prenositi novac u roku od nekoliko sekundi, bez obzira na radno vrijeme njihove lokalne banke. To bi u konkretnom slučaju za Crnu Goru značilo značajno smanjenje troškova učesnicima u platnom prometu uz 24-satnu raspoloživost za međunarodne platne transakcije ne samo sa Srbijom, već i sa zemljama Zapadnog Balkana i članicama EU”, rekli su iz CBCG.

Čvrsti stav CBCG-a
Iz vrhovne monetarne institucije su kazali da SB i nacionalne banke pregovaraju s ECB-om o modalitetima realizacije tog projekta i da se traži centralna banka ili neka komercijalna u Europi koja će biti spona za zemlje zapadnog Balkana, za poravnanje međunarodnih transakcija preko TIPS-a.

”Prema preliminarnim procjenama CBCG-a tehnička priprema za primjenu tog rješenja bi trajala oko godinu dana. Smatramo da to strateško rješenje koje nas značajno približava Europskoj uniji predstavlja ključnu strategiju osiguranja jeftinog i efikasnog međunarodnog platnog prometa sa zemljama zapadnog Balkana i za potrebe primjene ovog rješenja će biti stavljeni svi naši raspoloživi resursi”, kazali su u CBCG.

Vijesti nisu uspjele da dođu do komentara iz Udruženja banaka Crne Gore na ovu temu, dok je direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović kazao da im prijedlog koji je predstavljen 2007. nije bio prihvatljiv i da ostaje pri istom stavu.

On je ranije Vijestima kazao da je tehnički to rješenje provodivo, a podrazumijeva da dvije banke u Srbiji i Crnoj Gori potpišu bilateralni ugovor o otvaranju računa i da plaćanja za svoje klijente obavljaju preko tih računa.

Razlog za nezainteresiranost bi mogao biti i to što, prema riječima Zaimovića, utvrđenu cijenu plaćanja za kliring prema Srbiji i BiH crnogorske banke nisu dobile napismeno, ali im je rečeno da naknade prema CBCG-u, koje bi banke plaćale za kliring, ne bi bile veće od naknada koje plaćaju za unutarnji platni promet.

”Za banke koje nemaju velike promete isplativije je da te transakcije rade preko inozemnih banaka kod kojih većina banaka ima otvorene račune, na primjer preko Deutsche banke”, ranija je ocjena Zaimovića.

Gospodarsvenici Srbije i Crne Gore su u brojnim navratima isticali da je najveći problem u njihovoj suradnji to što između dvije države nema direktnog platnog prometa, već se odvija preko inokorespondentnih banaka što im stvara dodatne troškove.

Iz NBS-a su naveli da, iako postoje i druge inicijative da se omoguće regionalna plaćanja u kojima sudjeluju i naše centralne banke, kao na primjer TIPS, jedino je uključenje banaka u Međunarodni kliring u devizama ostvarivo u kratkom roku i može brzo donijeti korist građanima i državama.

Pravni okvir
Razlog za to je već postojeći pravni okvir i funkcionalna tehnička infrastruktura sa strane operatora, a pretpostavljamo bez značajnijih troškova za potencijalne učesnike. Uključivanje banaka iz regije u TIPS je složen, višegodišnji dugoročni posao koji podrazumijeva velike sistemske promjene u okviru cjelokupnog financijskog sustava svake od zemalja incijative i ispunjenje brojnih tehničko-tehnoloških regulatornih uvjeta za uključenje u SEPA područje (jedinstveno područje za plaćanje u eurima) i pregovore s ECB-om oko modela učešća centralnih banaka i poslovnih banaka u ovom sustav.

Uz to, ovaj projekt u okviru Berlinskog procesa bi se odvijao u skladu s predviđenom dinamikom i u saradnji s partnerima (EK, SB, Savjetom za regionalnu saradnju i predstavnici centralnih banaka Zapadnog Balkana) – navodi NBS, uz ocjenu da je poželjno više modela za plaćanje i da projekti nisu suprotstavljeni.

Po računici NBS-a od 2008. godine pa zaključno sa 1. lipnjem 2022. u Međunarodni kliring u devizama između Srbije i BiH izvršeno je 135.598 transakcija ukupne vrijednosti 2,51 milijardu eura i svo vrijeme sustav je funkcionirao bez problema. U sustavu sudjeluje 12 banaka iz Srbije i šest iz BiH, dok se s Makedonijom sprovodi analiza tehničkih uvjeta za priključenje u sustav.

Iz CBCG-a su kazali da ga u BIH, od pokretanja 2008., koristi šest od 23 banke u skromnom obujmu, pa je lani broj transakcija između Srbije i BiH bio 12.911, što ukazuje da sustav nije imao značajnu upotrebu u BiH, a da unatoč razgovorima u 2018. nije zaživio ni u Sjevernoj Makedoniji.

”Narodna banka te države pokrenula je sustav za prekogranična plaćanja u eurima, povezivanjem Makedonskog međubankarskog platnog sistema (MIPS) sa TARGET 2 (Transevropski automatizirani sistem ekspresnog prenose bruto poravnanja u realnom vremenu) eurosustav, koristeći Banku Italije”, navode u CBCG.