Cijene hrane u Crnoj Gori od srpnja 2019. godine, prema podacima Monstata, više su za 44 posto i nastavljaju rasti. Trgovci za to krive uvoznike i povećanje troškova, iako prema poreznim prijavama i njima prihod i dobit značajno rastu.

U ožujku ove godine Vlada je u suradnji s trgovačkim lancima pokrenula akciju “Stop inflaciji” tijekom koje su snižene cijene pojedinih robnih marki, no ona je kratko trajala i cijene su nastavile rasti već u travnju.

Nema odgovora
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, u čijem je sastavu Podresor trgovine, nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” prate li rast cijena u maloprodaji, brinu li se zbog nastavka inflacije i planiraju li nastaviti akciju “stop inflaciji” ili donijeti neke druge mjere za zaustavljanje ili ograničavanje rasta cijena. Nisu odgovorili ni na pitanje je li za rast cijena zaslužna takozvana “uvozna inflacija” ili visoke marže uvoznika, veletrgovaca i trgovaca.

Centralna banka Crne Gore napravila je “Dijagnostičku analizu inflacije” u kojoj je navedeno da je inflacija u Crnoj Gori pod dominantnim utjecajem globalnih čimbenika, prvenstveno rasta cijena hrane i nafte na međunarodnom tržištu, ali bez jasnog matematičkog dokaza takvu tvrdnju.

Da ova tvrdnja CBCG nije točna pokazuju i podaci Monstata da je u svakom mjesecu, osim nakratko u martu, došlo do rasta mjesečne inflacije, iako su u protekle dvije godine cijene goriva, kao i berzanske cijene žitarica, uljarica i drugih roba, značajno su pale, a da se to nije odrazilo na cijene na crnogorskim berzama.

Također, cijene nisu pale ni kada je Vlada prepolovila iznos trošarina na gorivo, te ukinula ili smanjila PDV na osnovne životne namirnice.

Prije dvije godine tadašnja Vlada donijela je odluku o zamrzavanju cijene osnovnog bijelog kruha na 50 centi, a trajala je pet mjeseci. No, ta je odluka bila nezakonita i Vlada se ove godine morala “obračunati” s pekarima isplativši im odštetu od 300.000 eura.

Vlada je stoga predložila tzv. solidarni porez na dobit prema kojem bi tvrtke koje su imale značajno povećanje dobiti plaćale porez po znatno višim stopama.

No, zbog blokade skupštine i javne kampanje pojedinih poslodavaca taj zakon nije izglasan. Ministar financija Aleksandar Damjanović kaže da cijena goriva utječe na cijenu maloprodajnih robnih usluga, ali da “to ne može biti alibi nikome, pa ni crnogorskim oligarsima, vlasnici trgovačkih lanaca, imati najviše marže u Europi, što je notorna činjenica”.

Pretjerani uvoz
“Enormne marže i profiti koji se vide u bilancama pokazuju da prihodi trgovačkih lanaca koji drže 85 posto tržišta u Crnoj Gori nikada nisu bili veći. Svi očekujemo Lidl, jer tamo gdje dođe Lidl, cijene će u startu biti 15-30 posto niže”, rekao je Damjanović.

Analiza cijena prehrambenih proizvoda sa stranica trgovačkih lanaca u Crnoj Gori i regiji pokazuje da su cijene većine proizvoda znatno više u Crnoj Gori nego u Srbiji i BiH, dok su jednake ili malo više nego u Hrvatskoj.

Prema podacima Monstata o domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, može se zaključiti da Crna Gora samo oko 15 posto svojih potreba za hranom pokriva iz domaćih izvora, pa je značajno ovisna o uvozu.