Politička nestabilnost i kašnjenja u formiranju vlade glavni rizici su za Crnu Goru. Procjenjuje se da će javni dug ove godine ostati visok na 73,4 posto BDP-a, navodi se u izvještaju Svjetske banke, piše portal cdm.me.

Ističu da povećanje minimalne mjesečne mirovine dodatno slabi održivost mirovinskog sistema. Program Europa sad – povećanje minimalne zarade s 250 na 450 eura, prema izvještaju Svjetske banke, također predstavlja značajne fiskalne rizike.

Naglašeno je da “visok javni dug i pogoršanje globalnog okruženja” zahtijevaju “kratkoročnu fiskalnu konsolidaciju”.

“Nepovoljni globalni ekonomski izgledi i velika neizvjesnost opterećuju izglede za oporavak Crne Gore. Očekuje se da će se rast smanjiti na 3,4% u 2023. i 3,1% u 2024., a usporava se rast privatne potrošnje”, navodi se u izvještaju.

Projekcije Svjetske banke, također, ne pretpostavljaju da će se s gradnjom preostalih dionica autoputa početi do 2025., jer je fiskalni prostor ograničen.

Očekuje se da će turizam nastaviti da se oporavlja 2023, iako sve lošiji izgledi za rast u EU i regiji mogu usporiti oporavak. Prema projekcijama iz izvještaja inflacija će usporiti i pasti na 5,9% u 2023., a u 2024. na 2,6%. U izvještaju Svjetske banke predviđa se i da će javni dug ostati visok na oko 72% BDP-a u 2023. i 2024.

Porezna reforma
“Dok je privreda imala snažan oporavak u 2021. godini, s rastom od 13%, još je ispod razine iz 2019. i sada se suočava s novim izazovima globalne geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti. Crna Gora oslanja se na fiskalnu politiku i strukturne reforme kako bi održala makroekonomsku stabilnost.

U siječnju ove godine Crna Gora je, podsjećaju, počela je s poreznom reformom. “Time se ukidaju doprinosi za zdravstvenu zaštitu, uvodi porez na dohodak građana, povećava se neto minimalna zarada s 250 na 450 eura.

Program reforme predstavlja značajne fiskalne rizike, dodatno pojačane odbacivanjem nekoliko mjera za kompenzaciju prihoda od strane Parlamenta i dodatnim povećanjem socijalne potrošnje što dovodi do većeg fiskalnog deficita od planiranog u 2022. i kasnije.

Usvojeno povećanje minimalne mjesečne mirovine sa 150 eura na preko 250 eura (od rujna 2022.), bez kompenzacije reformskih mjera, dodatno slabi održivost i pravičnost penzijskog sistema”, ocjenjuje se u izvještaju.

Osvrću se i na nedavni pad Vlade Dritana Abazovića. “U kolovozu je izglasano nepovjerenje vladi – druga vlada koja je pala 2022. Razborita fiskalna politika zasnovana na kontinuiranom smanjenju javnog duga i politikama podrške rastu od ključnog je značaja u takvom okruženju”, navode iz Svjetske banke.

Rekordna zaposlenost
“Stopa registrirane nezaposlenosti pala je s 22% u srpnju 2021. na 16% u srpnju 2022. Predviđa se da će siromaštvo opasti na 17,1 posto u 2022. Inflacija je u kolovozu dostigla vrhunac od 15%, predvođena skokom cijena hrane.

Inflatorni utjecaj na domaćinstva u velikoj mjeri je ublažen povećanjem plaća kroz program porezne reforme”, navode iz Svjetske banke i upozoravaju na povećanje fiskalnog deficita s 1,9 posto BDP-a u 2021. na procijenjenih 4,9 posto BDP-a u 2022.