Cijene proizvoda i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, lani su u prosjeku bile više za 8,6 posto u odnosu na 2022. godinu, pokazuju podaci Monstata.

Monstat je priopćio da su potrošačke cijene u prosincu prošle godine bile u prosjeku više za 4,3 posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine.

Jeftinije gorivo
U prosincu prošle godine potrošačke cijene bile su u prosjeku niže za 0,5 posto u odnosu na studeni. Najveći utjecaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imao je pad cijena u skupinama: goriva i maziva za motorna vozila, povrće, voće i meso.

“Promatrajući glavne skupine proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u prosincu prošle godine u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je rast od 0,4 posto u skupini rekreacija i kultura”, navodi se u priopćenju.

Pad cijena zabilježen je u grupama prijevoz 2,3 posto, odjeća i obuća 0,5 posto, hrana i bezalkoholna pića 0,4 posto, namještaj, oprema za kućanstvo i redovno održavanje stana 0,4 posto, zdravlje 0,3 posto, stanovanje, voda, struja, plin i ostala goriva, ostala dobra i usluge, te alkoholna pića i duhan 0,1 posto.

Veliki izazov za građane bili su rast cijena nekretnina i bankovnih kredita. To je veliki pritisak na kućne budžete mnogih kućanstava, a dodatno opterećenje su i visoke cijene hrane. U Crnoj Gori je zadužen 155.271 građanin, podaci su Centralne banke Crne Gore dostavljeni Portalu RTCG. Ukupan dug fizičkih osoba veći je od 1,7 milijardi eura. U odnosu na prethodnu godinu kreditna zaduženost građana porasla je za 138,9 milijuna eura.

Cijene stanova i dalje su visoke, što mnogima, posebice mladim obiteljima, otežava pristup domu, pa na mogućnost kreditnog zaduženja gledaju kao na “olakšicu”.

Građani kažu da ne znaju kako bi živjeli bez kredita s obzirom na rast troškova života. Najugroženiji su podstanari jer su s rastom cijena nekretnina znatno porasle i cijene najma stanova pa se cijene najma kreću od 300 eura na više.

Prema podacima CBCG, do kraja studenoga 2023. godine ukupni dugovi zaduženih građana iznose 1,72 milijarde eura, dok dugovi po osnovu stambenih kredita čine 28,94 posto ukupnih kredita fizičkih lica i iznose 496.500.000 eura.

“U strukturi kredita fizičkim osobama (bez poduzetnika) prevladavaju namjenski krediti koji čine 61,04 posto, među kojima dominiraju stambeni krediti s 47,42 posto udjela, dok nenamjenski gotovinski krediti čine 31,36 posto, a hipotekarni krediti. čine 6,28 odsto”, saopšteno je iz Centralne banke Crne Gore.

Kreditna omča
Dugoročni krediti čine 98,77 posto ukupnih kredita fizičkim osobama i iznose 1.698.000.000 eura. Kratkoročni krediti fizičkih osoba čine 1,23 posto ukupnih kredita, a iznose 21,2 milijuna eura, pokazuju podaci CBCG. Kada su u pitanju kašnjenja u otplati kredita, iz CBCG ističu da je udio kredita fizičkih osoba koji kasne više od 90 dana iznosi 2,26 posto.

Prema projekcijama Europske središnje banke, očekuje se usporavanje inflacije, a time i stabilizacija monetarne politike, pa se snižavanje kamata na kredite banaka može očekivati ​​od druge polovice sljedeće godine. U CBCG kažu da su njihova očekivanja u tom smjeru kada su u pitanju kamatne stope na crnogorskom tržištu.

“Valja napomenuti da je politika kamatnih stopa u isključivoj nadležnosti poslovnih banaka, koje u skladu sa svojom internom politikom, procjenom rizika i uvjetima na tržištu izvora financiranja kreiraju svoju ponudu i uvjete kreditiranja”, napominju iz CBCG.