Gospodarstva Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije pod utjecajem globalne krize očekuje usporavanje u idućoj godini. Globalna kriza se prelijeva i velika je prijetnja zemljama Balkana, koje su iscrpljene ranijim krizama, dok deficiti već rastu kao i trošak zaduživanja koji ih vraća na nepovoljnije razine od prije 10 godina, s kamatama od 6 – 7 posto, pa i naviše.

To su ususret 2023. godini uočljivi signali u ocjenama predstavnika triju gospodarskih komora koji su sudjelovali na panel diskusiji Poslovnog dnevnika “Pogled u 2023.” Inflacija može pogurati recesiju, odnosno kako navodi pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, analitiku, usluge, servise i pakete proizvoda Privredne komore Srbije Bojan Stanić, nije riječ tek o pitanju iz sfere troškova proizvodnje.

Gospodarstvenici u Srbiji već se danas pitaju kakva će biti realizacija na tržištu u idućoj godini jer se očekuje da će se u narednom periodu kontinuirano smanjivati kupovna moć. Ključno je koliko će kriza trajati, a prelijeva se te gospodarstva SAD-a i EU-a usporavaju, dok se prema procjenama srpske Narodne banke očekivani gospodarski rast u ovoj i sljedećoj godini Srbije kreće se između 2 i 3 posto.

Najjači udar na Uniju

“Recesija u tehničkom smislu u Srbiji se može dogoditi tek 2024., ali ne i u idućoj godini u kojoj se očekuje solidan rast. No 2023. bit će teža od ove godine i zabrinutost već postoji u vezi sa sljedećom sezonom jesen-zima koja može biti značajno kompliciranija za poslovanje glede snabdijevanja energentima, naravno u slučaju da kriza eskalira”, objašnjava Stanić.

Iako je ovo geopolitička kriza koja pogađa cijeli svijet, on naglašava da je primarno ekonomska te da najviše pogađa Europu. Ukazuje i na dobar signal – npr. inflacija u SAD-u usporava, no za prosječnog građanina u Srbiji usporavanje inflacije ne znači da će cijene početi padati, već će one i dalje rasti, ali po nižoj stopi. Prosječna inflacija 2022. za Srbiju se procjenjuje na 12%, a za 2023. između 8 i 9 posto. “Prema Narodnoj banci Srbije, trebalo bi da smo sad na vrhu, dok se u najboljem scenariju tek u drugoj polovici 2024. vraćamo na inflaciju između 2 do 4 posto”, iznosi Stanić.

Miljan Šestović/M. Habljak/PIXSELL

Prema Međunarodnom monetarnom fondu stopa rasta za narednu godinu Crne Gore iznosi 2,5%, međutim direktor Sektora za istraživanja i analize Privredne komore Crne Gore Milijan Šestović ukazuje na činjenicu da je i sam MMF u posljednja tri izvještaja korigirao prognoze, uglavnom na niže.

“Veoma je teško prognozirati inflatorna kretanja ili trajanje krize. Sve zavisi generalno o tome koliko će trajati rat u Ukrajini i kako će se to odraziti na gospodarstvo eurozone, jer smo jako povezani s Europskom unijom. Ako u EU dođe do recesije u većini članica, kako se to predviđa, to će se preliti na zemlje Balkana.

U kojoj mjeri, teško je prognozirati, međutim više je načina na koja bi se eventualna recesija odrazila na gospodarstvo zemalja Balkana. Više od dvije trećine izvoza s ovog područja usmjereno je ka Uniji, također dvije trećine doznaka koje dolaze u regiju su one iz EU-a, a 50% neto stranih investicija također je iz EU-a”, kaže Šestović.

Ističe i da oko pola potrošnje u regiji odlazi na hranu i energente, a kako su inflaciju povukle cijene plina i hrane, tako će i ova kriza, ako se oduži, mnogo više utjecati na standard građana i regiji, nego recimo u Njemačkoj gdje se inače više kupuje luksuzna roba u odnosu na osnovne potrepštine. Sjeverna Makedonija očekuje gospodarski rast koji je s 3% snižen na 2 do 2,5%.

Na udaru krize zbog većih cijena električne energije u tijeku je i tamo borba s inflacijom, pa pojedini veliki proizvođači koji su ostavljeni u energetskoj krizi bez Vladine pomoći izlaz traže kroz smanjenje svojih proizvodnih kapaciteta ili privremeno obustavljanje proizvodnje sve do ožujka 2023. Očekuju se ipak i za njih Vladine mjere kao spas u zadnji čas, a riječ je o subvencijama kako bi se zaustavili za gospodarstvo negativni procesi.

“Kao izvozno orijentirana ekonomija Sjeverna Makedonija je poznata kao 29. izvoznica vina u svijetu. Bolje ćemo prebroditi 2023. ako se maksimalno fokusiramo na izvoz vina. Dobro rade i strani investitori koji posluju u automobilskoj industriji, iako i oni imaju problem s cijenama struje. Ova dva sektora mogu održati ekonomiju tako da zemlja izbjegne recesiju”, prognozira član Upravnog odbora Saveza gospodarskih komora Sjeverne Makedonije Mihajlo Evrosimovski.

Makedonski proizvođači na udaru su krize zbog većih cijena električne energije. Sektor građevinarstva u Crnoj Gori vrlo je izložen krizi uslijed značajnog poskupljenja radova, dok su poskupljenjem stočne hrane i umjetnih gnojiva pogođeni poljoprivredni proizvođači i prehrambena industrija. U Srbiji je svojedobno dolazak Fiata tada značajno promijenio izvoznu strukturu, no danas je to problem jer se već duže ne pojavljuje novi model.

Bojan Stanić/M. Habljak/PIXSELL

Međutim, poduzetnike Sjeverne Makedonije očekuju i novi porezi, jer je prema Evrosimovskom tamošnja vlada odlučna da se početkom 2023. oni povećaju, što je suprotno komorskim preporukama da se uvođenje poreza odgodi za bolja vremena. Zbog energetske krize, inflacije i recesije koja je pred vratima, bolje je, kaže, bez dodatnih poreznih pritisaka na gospodarstvo sačuvati temelj za razvojnu politiku u sljedećem razdoblju kad doše do oporavka”.

Porezne promjene ne očekuju se u Crnoj Gori, koja ima dobar porezni sustav te su porezi veoma povoljni u dijelu poreznog opterećenja troškova rada. Za to postoje i ograničenja monetarne politike jer CG koristi euro, a daljnje podizanje poreznih stopa u narednom periodu gušilo bi aktivnost gospodarstva. Stoga će se oslonac u namicanju većih prihoda očito potražiti u drugim izvorima i umjesto većeg poreznog opterećenja smatra se da je bolji pristup borba protiv sive ekonomije čiji udio u regiji iznosi između 20 i 30% prema Šestoviću.

To znači da se s te strane može očekivati proširenje baze poreznih obveznika, kao i daljnje mjere protiv nelikvidnosti. “U Crnoj Gori je velik broj blokiranih gospodarskih subjekata. Iznos blokade je već blizu milijarde eura, što predstavlja oko petinu BDP-a, tako da se u narednom razdoblju treba posvetiti pozornost očuvanju likvidnosti, kako ne bi došlo do lančane reakcije pucanja sustava”, kaže Šestović.

Raspodjela tereta

Za srpske poduzetnike u 2023. očekivanja Stanića intonirana su u smjeru vođenja razborite ekonomske politike, kaže kako ne bi palo previše na teret jedne od tri velike skupine dionika. To su građani, gospodarstvo i država koja kreira ambijent, što Stanić ovako objašnjava:

“Ako bi teret previše pao na građane, raslo bi siromaštvo. Ako bi previše pao na privredu, to znači da imamo problem likvidnosti, razdoblje dezinvestiranja i pad zapošljavanja. Ako bi previše pao na državu, to bi rezultiralo s gubitkom makroekonomske stabilnosti, te ugroženošću u brojnim područjima uključujući i investicije.”

Globalna kriza je okidač za nove trendove, prilagodbe te strategije rasta i širenja – svega toga ne manjka u poslovanju i očekivanjima vodećih regionalnih gospodarstvenika u različitim sektorima. Kako su svoje poruke oni saželi u petominutnim intervjuima Poslovnog dnevnika “Petica za 2023.“, ova godina u znaku je velikih izazova koje su uspješno riješili, no kako se kriza seli u 2023. može se računati i na jačanje gospodarske suradnje u regiji i posve nov odgovori na globalnu krizu.

Ivana Bratanić/M. Habljak/PIXSELL

U industriji osiguranja, dominantnom sektoru koncerna Agram, u branši otpornoj na krizu, stvorene su pretpostavke za poslovanje u vjerojatno još izazovnijim okolnostima 2023. godine. Prema Ivani Bratanić, potpredsjednici Agram EEIG-a Hrvatska, u prvih 11 mjeseci 2022. koncern je ostvario ozbiljan rast, no inflatorna kretanja na četiri tržišta gdje posluju uključujući i BiH sa snažnim prisustvom u regiji, ostavlja svoj trag u vidu skupljeg poslovanja.

“Ni uz dobru pripremu iduća godina ne može biti potpuno drugačija od ove, tako da će njezino obilježje biti nastavak istih bitki, a možda će donijeti i nove izazove”, kaže Bratanić napominjući da gospodarski gledano ulazak Hrvatske u Schengen otvara velik potencijal. Kako smatra Ivan Zeković, generalni direktor Carnexa (MK grupa) iz Srbije, u 2023. odlučujuća će biti brzina u reagiranju i donošenje teških odluka.

Instinkt za preživljavanje

“Lockdown 2020. uz ukrajinsku krizu, pa direktan rast cijena energenata, zatim velik rast otkupnih cijena žitarica koje su input u prehrambenoj industriji, kao i to što Rusija i Ukrajina čine znatan udjel u svjetskoj proizvodnji žitarica…, sve to već duže utječe na sektor. Međutim, regija nikad nije živjela u stabilnom okruženju, pa vjerujem da je to razlog zbog kojeg će oni koji vode tvrtke i u 2023. pokazati instinkt preživljavanja”, kaže Zeković.

Problemi u lancima opskrbe u ovoj godini, kako navodi, stvorili su velik izazov u osiguranju repromaterijala za proizvodnju. To su, kaže, ipak uspješno riješili i, fokusiravši se na nabavu iz Srbije i zemalja regije, uspjeli osigurati sve impute. Zlatko Pankov, direktor i vlasnik tvrtke Paneks Marketing Communication iz Makedonije, očekuje da će rasti potražnja za radnom snagom u hrvatskom turizmu, kako se to vidi i u Bolu na Braču iz suradnje s vlasnikom tamošnjeg resorta.

No, sve to u uvjetima u kojima se turizam ozbiljno mijenja ukazuje na nove trendove. Ističe potražnju za luksuzom, kao i da ljudi u kratkom razdoblju žele posjetiti što više mjesta, i stoga za Hrvatsku kao sve atraktivniju destinaciju očekuje nove prilagodbe s ciljem kako bi se opravdale više cijene. “Turistički radnici trebat će proći nove treninge kako bi pružili vrhunsku uslugu. U ovom sektoru ostaje bitan lokalni kadar, pa se mora raditi na tome da se radna snaga vrati, ali i prilagodi novim trendovima. Bitan faktor ostaje suradnja u regiji, a velik potencijal postoji za turizam 360 dana zbog čega sve više zaposlenika kruži u regiji”, kaže Pankov.

Ivan Zeković/M. Habljak/PIXSELL

Trenutno se u hrvatskoj IT kompaniji Verso Altima Grupa raspravlja o četverodnevnom radnom tjednu. Otkrio je to Mario Gerenčir, predsjednik Uprave Verso Altima Grupe. Nakon otvaranja vlastitih tvrtki na baznim tržištima – od Kosova, Makedonije, Albanije do BiH, ova je kompanija s novim strateškim partnerom sad i u SAD-u. Ekonomski rat Amerike i Kine, ističe, utjecao je na rokove isporuke za IT opremu koji su 10 puta porasli u 2022., dok je rat u Ukrajini pokrenuo i cyber ratovanje.

“Mi smo prepoznali ulaganja u taj dio sigurnosti i otvorili cyber defence centar”, kaže Gerenčir dodajući da je država u sklopu digitalne i zelene agende prepoznala da se tehnologijama omogućuje smanjenje emisije CO2 . Kod traženja parkinga u velikim gradovima generira se 40$% više emisija CO2, a rješenja su pametni gradovi s pametnim usmjeravanjem prometa unutar gradova za što “imamo milijardu eura za poticaj specijalističkih znanja u tom području”.