Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije, upravo trenutačnu krizu navodi kao mogući priliku.
“Ako ima nečeg pozitivnog u ovoj krizi to je svojevrsno otriježnjenje da ovisimo jedni o drugima. Nadam se da će kriza biti prilika za približavanja zemalja Zapadnog Balkana. Naša je prednost kompatibilnost poslovnih ljudi i jezično razumijevanje”, rekao je Vesović.
Slaže se s njim i Mihajlo Evrosimovski, član Upravnog odbora komora Saveza gospodarskih komora Makedonije.
“Naša se suradnja mora povećati. Protok ljudi i roba mora biti lakši i jednostavniji, a to moramo i možemo postići međusobnim dogovorom”, rekao je Evrosimovski, čija je zemlja najveći izvoznik vina u regiji, a koje u istu i najviše izvozi.
Dragoljub Bulatović, savjetnik predsjednice Privredne komore Crne Gore, dodao je da poduzetnici najbolje znaju što i koliko mogu.
“U praksi imam pokušaje političke da unaprijedimo suradnju ali je privreda ta koja zna koliko može. Uz naš potencijal na umu moramo imati i povijest. Bili smo zemlje koje su ekonosmki bile jako naslonjene jedna na drugu, pa me čudi statistika da smo se zadržali na ekonomskim brojevima koje smo imali u vrijeme državne intervencije”, kaže Bulatović na prvoj regionalnoj konferenciji Poslovnog dnevnika. Istovremeno dodaje da je Crna Gora izrazito posvećena svakoj postojećoj regionalnoj inicijativi, a njezinu će podršku imati i svaka nova.
Vesović iz srpske Komore pak upozorava da je veliki problem Srbije, pa tako i drugih zemalja u regiji, povezanost s Europskom unijom. Konkretan su primjer za to veliki čepovi na graničnim prijevozima gdje kamioni znaju zapeti čak i 12 sati.
Hrvatska pak zemljama regije može biti dobar primjer svih prednosti koje nosi članstvo u Europskoj uniji.
“Hrvatska je danas, gotovo deset godina od ulaska u EU, u daleko boljoj poziciji. Nadam se da će ostatak regije uskoro, ako uspiju postići konseznusa, iskusiti sve prednosti koje donosi članstvo. A što granice znače Hrvatskoj je dobro poznato. Čitava je Slavonija na granici, a taj je život nepredvidiv i logično je da bi svima bilo lakše da Zapadni Balkan uđe u Europsku uniju. Najbolji su primjer Slovenija i Hrvatska i na tom primjeru možemo dokazati da se ulazak u EU isplati. U međuvremenu moramo pomoći da se to i omogući”, rekao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. Da je Hrvatska spremna pomoći svjedoči, navodi Šaravanja, sastanak gospodarskih komora Srbije i Hrvatske koji je nedavno bio održan u Vinkovcima.
No nisu svi optimistični oko ulaska u Europsku uniju. Predstavnik makedonske gospodarke komore, za razliku od kolege iz Crne Gore, tako kaže da nije optimist oko skorog ulaska Sjeverne Makedonije u EU. Srpski predstavnik Komore pak navodi da ne vidi ekonomski opstanak bez približavanja EU-u.
I dok će to za neke potrajati prilika za jačanje gospodarstva je u povezivanju država u regiji, osobito u sitauciji neizvjesnosti, visoke inflacije i rasta cijena, sankcija zapada prema Rusiji.
“Naša je prednost to što smo značajni proizvođači hrane. Kada bismo se u energetskom smislu ujedinili mogli bi pronaći ekonomsku ravnotežu te lakši izlazak iz krize koja neće tako skoro završiti”, ističe Vesović, a s njim su se složili i ostali panelisti.
No svi planovi padaju u vodu ako neće biti radne snage, a upravo je to broj jedan problem u regiji.
Da bi pak omogućili dovoljno iste važno je, naravno, obrazovanje. A u tome sve zemlje regije zapinju jer potrebe tržišta rada nisu usklađene s obrazovnim sustavom.
“Obrazovni je sustav spor. Mlade koje danas obrazujemo tek će za pet godina biti spremni za tržište rada. Treba nam dakle 20 godina da dobijemo tri generacije potrebne radne snage. Na tome moramo raditi hitno i sistemski, a nisam siguran da to činimo”, jasan je Bulatović, savjetnik predsjednice Privredne komore Crne Gore.
Predstavnici makedonske i srpske komore pak naglašavaju važnost dualnog i cjeloživotnog obrazovanja, no možda je najvažnije stvoriti uvjete života zbog kojih će ljudi htjeti ostati.
Ono što nam je, naime, također zajedničko, je da mladi nemaju motiva ostati u regiji, niti u Hrvatskoj, niti u Srbiji, niti u Crnoj Gori, niti u Sjevernoj Makedoniji.
“Gospodarski rezultati nisu jedini razlog za odlazak. Moderne tehnologije omogućuju mladima da rade za dvije tisuće eura iz bilo koje države. Njih dakle tjeraju neki drugi razlozi. Mladi žele kvalitetu života i pitanje je koliko im se sviđa okruženje u kojem žive. O tome države moraju voditi računa ako žele ne samo zadržati mlade, već i privući stranu radnu snagu”, mišljenja je direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u Privrednoj komori Srbije.
Ovo je Balkan i on ima svoje čari, složni su sugovornici. No ako politika, koju se na ovoj konferenciji izbjegavalo spominjati, ne čuje glas poduzetnika, loše nam se, svima, piše.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu