Nakon dvije godine snažnog gospodarskog rasta, osnovni scenarij postavljen u Programu ekonomskih reformi Crne Gore (ERP) predviđa usporavanje rasta realnog BDP-a u razdoblju 2023.-2025.

Uz podršku snažnog turističkog sektora i rastuće privatne potrošnje, crnogorsko gospodarstvo poraslo je dvoznamenkasto u prvoj polovici 2022., ali je počelo usporavati u kasnijim mjesecima godine, navodi se u radnom dokumentu Europske komisije. Glavni udarac dolazi od rastuće inflacije, s visokim svjetskim cijenama hrane i goriva u pozadini.

Glavne prijetnje
“U razdoblju 2023.-2025 očekuje se da će rast BDP-a biti spor s godišnjim prosjekom od 4 posto, a bit će potaknut nastavkom oporavka turizma, snažnim porastom privatnih ulaganja i sporijim, ali još uvijek pozitivnim rastom osobne potrošnje”, navodi se u dokumentu. Ipak, upozoravaju da bi se rizici mogli povećati zbog političke nestabilnosti.

“Bilanca rizika je nagnuta prema dolje jer bi domaća politička nestabilnost i viši troškovi financiranja mogli negativno utjecati na investicije, usporavanje rasta trgovinskih partnera moglo bi smanjiti izvoz u turizmu, dok bi rizici vezani uz posljedice rata između Rusije i Ukrajine mogli dovesti do daljnjeg poskupljenja energije i hrane, smanjenja raspoloživog dohotka”, ističe se u ocjeni. Komisija ističe da je u narednom razdoblju potrebno raditi na jačanju fiskalne konsolidacije.

“Visoki projicirani fiskalni deficiti i nadolazeće velike potrebe za otplatom duga zahtijevaju snažnu fiskalnu konsolidaciju. Dok je neizvjesnost u vezi s ruskim ratom protiv Ukrajine visoka, ekonomski izgledi su pozitivni uz usporavanje, ali stabilan rast u Crnoj Gori”, navodi se u procjeni. Ističe se da “labav i prociklički fiskalni stav” u razdoblju 2023. – 2025. nije opravdan jer je inflacija i dalje visoka, a fiskalni rizici rastu.

“Potrebe za otplatom duga naglo će se povećati, osobito 2025., što, zajedno sa pooštravanjem uvjeta financiranja, povećava ranjivost i zahtijeva oprezniju fiskalnu poziciju”, napominju.

Regulatorno okruženje
Napredak u reformama regulatornog okruženja trebao bi ostati u fokusu vlasti u narednim godinama, smatra Komisija.

Digitalizacija se, kako je navedeno, nastavila, ali sporijim tempom, otežana političkim razvojem događaja i nizom cyber napada u drugoj polovici 2022. godine. “Reforme u području državnih poduzeća prijelazna je vlada reducirala, a reformske ambicije državnih poduzeća potrebno je hitno raščistiti”, stoji u dokumentu.

Regulatorno okruženje za zelenu tranziciju u Crnoj Gori i dalje je u ranoj fazi razvoja. Zemlja mora iskoristiti usvajanje nacionalnog energetskog i klimatskog plana početkom 2024. kao priliku za konsolidaciju svoje zelene tranzicije.

Politička predanost, dosljednost i stalna provedba potrebni su za smanjenje veličine i opsega neformalne ekonomije, navodi se u Preporukama.

“Dugo odgađana anketa pružila je nove uvide u neformalnu ekonomiju u zemlji 2022., ali vlasti nisu poduzele nijedan od sljedećih planiranih koraka za rješavanje toga”, navodi se u dokumentu.

Daljnje reforme ili radnje za smanjenje neformalne ekonomije trebale bi se utvrditi 2023. godine, a provedba bi mogla započeti 2024. godine.