Visoka javna potrošnja, ograničeni prihodi, kao i nadolazeća velika potreba za otplatom državnog duga najveći su izazovi crnogorske ekonomije, čiji će rast biti usporen do 2026. godine.

To stoji u Programu ekonomskih reformi za Crnu Goru koji je analizirala Europska komisija. Iste analize izrađene su za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Sjevernu Makedoniju, Srbiju i Tursku.

Inflacija kao prepreka
U dokumentu kojeg prenose Vijesti navodi se da je Crna Gora nastavila bilježiti visok ekonomski rast u 2023. godini, koji bi trebalo usporiti u razdoblju 2024-2026.

U dokumentu se navodi da su uspješna turistička sezona i snažna osobna potrošnja, uz velik priljev stranih državljana, ključni pokretači gospodarskog rasta u 2023. godini, koji se procjenjuje na 5,8 posto.

“Glavna prepreka bila je visoka, ali umjerena inflacija, dok su stroži uvjeti financiranja opteretili investicije”, navodi se u dokumentu EK.

Osnovni scenarij postavljen u Programu ekonomskih reformi Crne Gore (ERP) predviđa usporavanje rasta realnog BDP-a na godišnji prosjek od 3,2% u razdoblju 2024.-2026., potaknut rastom domaće potražnje i potrošnje uz oporavak investicija.

“Predviđa se da će neto izvoz dati samo marginalni doprinos rastu BDP-a, budući da se očekuje usporavanje turističkih usluga, koje su već 2023. premašile razinu iz 2019. godine, s dvoznamenkastog rasta”, procjenjuje se u dokumentu EK.

Predviđanja su da bi uvoz mogao porasti i više od očekivanog ako se ostvare investicijski planovi, posebice gradnja autoputa Bar – Boljare, dok bi Crna Gora mogla zabilježiti skroman tempo smanjenja duga.

EK navodi da je deficit u 2024. uglavnom potaknut snažnim povećanjem socijalnih transfera i kapitalne potrošnje. Također navode da bi javni dug trebao nastaviti padati na 61% BDP-a u 2026. godini.

“Potrebe za refinanciranjem duga i dalje su visoke, dosežući vrhunac od 11 % BDP-a 2025.”, rekla je EK. U jednom u nizu sličnih upozorenja, i iz Europske komisije navode da je crnogorska javna potrošnja jednostavno previsoka, a da su porezni prihodi nedostatni da bi zatvorili sve veću “rupu”.

Među glavnim izazovima s kojima se suočava crnogorsko gospodarstvo su visoka javna potrošnja i ograničena prihodna baza, uz nadolazeće velike potrebe za otplatom duga.

Sve to, kako kaže EK, zahtijeva snažniju fiskalnu konsolidaciju nego što je predviđeno Programom ekonomskih reformi. Podsjećaju i da će potrebe za otplatom duga naglo porasti, najprije 2025., a kasnije 2027. i 2029. godine, što, kako navode, uz stroge uvjete financiranja, povećava ranjivost.

Veliki projekti
“S obzirom na crnogorski monetarni okvir, fiskalna politika je glavni alat za upravljanje agregatnom potražnjom i podršku daljem smanjenju inflacije. Za to je potreban sveobuhvatan srednjoročni fiskalni plan s konkretnim mjerama konsolidacije i obvezom spuštanja razine duga ispod 60 posto BDP-a kako je propisano fiskalnim pravilom”, navodi se u dokumentu.

EK također navodi da je velikim infrastrukturnim projektima potrebno bolje upravljanje i određivanje prioriteta s obzirom na ograničeni fiskalni prostor.

“Uspostava neovisne fiskalne institucije pomogla bi u jačanju obračuna troškova novih inicijativa i poboljšala fiskalnu disciplinu. Poboljšanje nadzora i upravljanja rizicima poduzeća u državnom vlasništvu (DP) s vremenom bi smanjilo njihov teret proračuna”, navodi se u dokumentu EK.