Europska investicijska banka (EIB) Global potpisala je financijski ugovor vrijedan 75,5 milijuna eura za rekonstrukciju 167 kilometara duge dionice pruge između Bara, Podgorice i Vrbnice.
EIB je objavio da će ova infrastrukturna poboljšanja duž proširene transeuropske prometne mreže (TEN-T) osigurati veću učinkovitost, sigurnost i kapacitet željezničke mreže, kako za više od milijun putnika godišnje, tako i za međunarodni teretni promet, pišu Vijesti.
Održivi promet
Projekt će također promovirati modalni prijelaz s ceste na željeznicu, pridonoseći održivijem prometnom sustavu u zemlji. Omogućen inicijativom Team Europe, financijski paket Europske unije od 75,5 milijuna eura, koji pokriva 95 posto procijenjenih troškova projekta, sastoji se od zajma EIB-a od 40 milijuna eura i dvije bespovratne pomoći u ukupnom iznosu od 35,5 milijuna eura osiguranih kroz Investicijski okvir za zapadnog Balkana.
Vlada Crne Gore izdvojit će 4,5 milijuna eura vlastitih sredstava. Događaju su nazočili globalni direktor EIB-a za proširenje i susjedstvo Lionel Rapaille, ministar financija Novica Vuković, ministar prometa i pomorstva Filip Radulović i veleposlanica Europske unije u Crnoj Gori Oana Cristina Popa.
Potpredsjednik EIB-a Kyriacos Kakouris izjavio je da je nadogradnja i proširenje željezničke prometne infrastrukture prioritet i Europske unije i Vlade Crne Gore, kao ključnog čimbenika regionalne integracije Zapadnog Balkana.
“Ovaj projekt se temelji na dosadašnjoj potpori EIB-a dionici Bar-Vrbnica, kao glavnoj željezničkoj pruzi Crne Gore, ali i na našim nedavnim ulaganjima u strateške željezničke koridore u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, s ciljem pružanja bolje i brže veze u regiji i EU. Na taj način proširujemo mogućnosti multimodalnog transporta, pridonoseći čistijem okolišu i poboljšanoj gospodarskoj razmjeni”, rekao je Kakouris.
Vuković je kazao kako im je cilj potaknuti razvoj bolje, učinkovitije i sigurnije infrastrukture u partnerstvu s EIB-om, što će u konačnici poboljšati povezanost i ubrzati gospodarski rast Crne Gore.
“Ova suradnja podrazumijeva ulaganje do 113 milijuna eura, uz značajna bespovratna sredstva Europske unije od 112,6 milijuna eura, osigurana kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan”, najavio je Vuković.
Projekt uključuje sanaciju 20 km jednokolosiječne dionice između Lutova i Bioča, rekonstrukciju 13 čeličnih mostova i osam tunela, ukupne dužine oko 2,6 km, te modernizaciju radionica i depoa za valjanje dionica u Podgorici, Baru i Nikšiću. Radulović je naveo da je Ministarstvo prometa i pomorstva prepoznato kao jedan od najvećih korisnika bespovratnih sredstava u području prometa iz dostupnih EU fondova, prvenstveno Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.
“Uz snažnu potporu Europske unije i EIB-a u financiranju unapređenja željezničke infrastrukture, Crna Gora je na sigurnom putu stvaranja prometnog sustava koji će biti kompatibilan s prometnim sustavom EU”, rekao je Radulović.
Hitna potreba
Prema njegovim riječima, rekonstrukcija željeznice se nameće kao hitna potreba kako bi se osigurao odgovarajući stupanj razvoja Crne Gore, čime bi se privukli određeni putnički i robni tokovi, s ciljem da se realizacijom projekta doprinese da željeznica postane atraktivniji oblik prijevoza, što će u konačnici imati pozitivan učinak na povećanje razine konkurentnosti.
Popa je kazala kako su europske integracije Crne Gore puno više od procesa zatvaranja poglavlja ili približavanja zakona.
“U suštini, radi se o unapređenju ljudskih prava i sloboda i omogućavanju zdravog, sigurnog i ispunjenog života. Europska unija, u okviru Tima Europe, nastavlja podržavati ekonomski prosperitet i daljnji razvoj crnogorske ekonomije i njeno povezivanje sa zemljama članicama EU. Naša podrška će pomoći Crnoj Gori da pređe na zelenije i održivije vidove transporta”, rekla je Popa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu