Od boravišne pristojbe u prvih pola godine u crnogorski državni se budžet slilo oko 400.000 eura ili 110 posto više nego u istom razdoblju 2021. Stoga je Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije optimistično izjavila za Pobjedu da izvrsne rezultate očekuje i do kraja godine te naglasila kako ostvareni prihodi od boravišne takse prati rast broja turista.

Velika šteta za državu

Evidencija privatnog smještaja i suzbijanje sive ekonomije ostaje, rekla je, izazov koji će se uspješno riješiti kroz novu Strategiju razvoja turizma.

“Negativni efekti za državu značajno prelaze problem naplate boravišne takse, koji je, također, veoma važno pitanje. To je izazov na čijem rješavanju sve institucije na koje utiče turistički promet moraju ujediniti snage kako bi se ostvario progres. Mišljenja sam da treba raditi u nekoliko pravaca, na povećanju informiranosti i pružatelja usluga i turista, unapređenju pravnog okvira, izgradnji informacijskog sustava, ali i na stvaranju uvjeta za efikasniji inspekcijski nadzor. NTO će biti aktivan partner u realizaciji planiranih aktivnosti, kazala je Ana Tripković-Marković.

Po uzoru na Hrvatsku

Doc. dr. Olivera Blagojević s Fakulteta za biznis i turizam u Budvi tvrdi da ne postoji mogućnost kontrole i uvida u stvarne raspoložive kapacitete koji se izdaju, kao ni kontrole cijena za izdavanje, što može imati vrlo negativan utjecaj na percepciju turista o Crnoj Gori kao turističkoj destinaciji. Pitanje privatnog smještaja, objašnjava, u Hrvatskoj, vrlo je korektno regulirano.

“Podaci o raspoloživim stanovima za izdavanje, apartmanima i vikend kućama su u sistemu i preko e-visitora mogu se lako dobiti sve tražene informacije, uvid u stvarnu sliku i statistiku. Stanodavci surađuju s agencijama i preko njih iznajmljuju. Odnos agencija i stanodavaca je reguliran ugovorom, gdje se preciziraju uvjeti suradnje poput zarade, agencijske provizije i sl. Mislim da bi trebali usvojiti upravo takvu dobru praksu i riješiti problem po sličnom principu”, kaže dr. O. Blagojević.

Što se tiče bukinga i ostalih kanala, tvrdi dr. O. Blagojević, može se imati uvid samo u prijavljene kapacitete, što opet ne daje stanje stvarnih raspoloživih kapaciteta.

“Hrvatska se može pohvaliti iznimno dobro organiziranim elektronskim sistemom prijave gostiju. Također, bi bilo poželjno pojednostaviti procedure i omogućiti elektronsku registraciju privatnih iznajmljivača jer bi to pozitivno utjecalo i na povećanje prihoda. Međutim, sistem nije uvezan, pa turističke organizacije nemaju podatke o privatnim iznajmljivačima koji koriste e-token, kao ni podatke o broju registriranih turista i naplaćenoj boravišnoj taksi za njih. Stoga, gosti prijavljeni na ovaj način nisu u našim statistikama”, upozorila je Danica Banjević.