Crnogorsko gospodarstvo je u trećem tromjesečju (srpanj, kolovoz, rujan) poraslo 6,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zahvaljujući oporavku turističkog prometa i većoj potrošnji građana i stranaca koji borave u Crnoj Gori, navodi se u objavljenom izvješću. jučer Monstat i Eurostat.

Ono što zabrinjava jest da je 11 članica Europske unije imalo pad gospodarskih aktivnosti, a da je prosjek za cijelu EU bio negativan od minus 0,2 posto.

Najvažniji partneri
Njemačka, industrijski najrazvijenija zemlja u EU, koja se smatra i motorom cjelokupnog europskog gospodarstva, treće tromjesečje zaredom bilježi pad gospodarske aktivnosti i to po stopama koje rastu. U prvom kvartalu ove godine Njemačka je imala pad od 0,2 posto, u drugom 0,6 posto, a u trećem 0,8 posto.

Negativne stope gospodarskog rasta bilježe i Irska 5,8 posto, Estonija 3,9 posto, Luksemburg, Austrija i Švedska po 1,8 posto, Finska 1,5 posto, Češka jedan posto…

U makroekonomskim prognozama za 2024. godinu, navedenima u prijedlogu proračuna, crnogorska Vlada je kao glavni rizik za postizanje predviđenog rasta i poboljšanja standarda građana navela opasnost od “usporavanja rasta europske i svjetske ekonomije”.

EK očekuje da će u 2024. i 2025. rast crnogorskog BDP-a biti umjeren zbog povišene inflacije, strogih i skupih uvjeta financiranja i slabe vanjske potražnje.

Europska komisija je u svojoj ekonomskoj prognozi za jesen 2023. godine navela da je do usporavanja, a sada i pada gospodarstva EU-a došlo kao posljedica nastavka rusko-ukrajinske krize, ali i rasta kamatnih stopa koje utjecalo na pad odobrenih kredita, a time i na smanjenje potrošnje kućanstava i odgađanje investicija.

Europska središnja banka u rujnu je podigla referentne kamatne stope za dodatnih 0,25 posto i najavila da to više neće činiti. EK sada očekuje da će doći do postupnog smanjenja kamatnih stopa, te da će se europsko gospodarstvo početi oporavljati sljedeće godine.

Međutim, EK u jesenskom izvješću ne dijeli optimizam koji sada gaji crnogorska Vlada i na temelju kojeg je najavila povećanje mirovina i rast standarda građana.

Vlada je prije tri dana objavila da u narednoj godini očekuje nastavak rasta potrošnje, a temeljem toga i povećanje proračunskih prihoda od PDV-a, trošarina i drugih davanja vezanih uz potrošnju i dobit.

”Sve u svemu, bilanca rizika za fiskalne izglede i dalje je nagnuta prema dolje zbog visokih troškova zaduživanja i nadolazeće velike potrebe za refinanciranjem duga”, navodi EK.

Prijedlogom proračuna predviđeno je da se Crna Gora iduće godine zaduži za 650 milijuna eura za povrat ranijih dugova i kapitalne projekte, ali je otvorena mogućnost dodatnog zaduživanja.

Pesimizam iz EK
EK očekuje da će u 2024. i 2025. godini rast crnogorskog BDP-a biti umjeren zbog povišene inflacije, strogih i skupih uvjeta financiranja i slabe vanjske potražnje.

”Očekuje se da će ovi čimbenici utjecati na smanjenje realnog raspoloživog dohotka, manju osobnu potrošnju, slabiji oporavak investicija i manje prihode od turizma”, navela je EK, što je suprotno od očekivanja Vlade.

Iz Bruxellesa također vide da Crna Gora ima slabu izvoznu bazu, odnosno da je vrlo malo njenih proizvoda konkurentno na inozemnom tržištu, što njeno gospodarstvo čini ranjivim na promjene međunarodne potražnje.