Vladina informacija o projektu Crnogorski REGROW, koji se odnosi na izgradnju tvornice za preradu ribe u Kotoru, najjači je šamar koji je izvršna vlast zadala ribarima, koje nije ni konzultirana prilikom izrade, priopćila su crnogorska ribarska udruženja, a prenosi internetski portal portalanalitika.me.
Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, Udruženja profesionalnih ribara na moru CG – Škver i barskog Udruženje ribara Bar kazali su da u taj projekat nitko nije uključio mišljenje ribara, jer bi i ta fabrika uvozila ribu, “što je navika i pravilo godinama unazad”, prenosi Feral Bar.
Projekat Crnogorski REGROW je zajednički projekat Vlade, Ministarstava ekonomije i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Instituta za biologiju mora iz Kotora sa partnerima iz Norveške. “U taj projekat ntko nije uključio mišljenje ribara jer im, izgleda, to nije ni potrebno”, navodi se u priopćenju.
Oni smatraju da je najveći i jedini cilj kako novac MIDAS-a 2 i IPARD-a 2 preusmjeriti u izgradnju tvornice, a ne investirati u obnavljanje i kupovinu većih i boljih brodova za izlov ribljih resursa, kao i izgradnju ribarskih luka i mjesta za prvi iskrcaj ribe i razvoja kompletne infrastrukture koja prati ribarski sektor.
“MIDAS 2 koji se spominje kao oporavak ribarske flote u iznosu od tri milijuna eura je najveća prevara ribara od prošle vlade i sadašnje eksperte, odnosno tehničke vlade uz asistenciju resornog ministra Aleksandra Stijovića”, dodaje se u priopćenju.
Oni su ciklus od ulova ribljih resursa iz mora do prerade ribe u tvornicama usporedili sa izgradnjom kuće, za šta je potrebno imati plac za gradnju, što su riblji resursi u moru, temelje kuće – ribarsku luku i prvi iskrcaj robe, prizemlje – ribarsku komercijalnu flotu, katove kuće – stručne ribare i posadu, uslužnu infrastrukturu i raznu pomoćnu opremu, kao i krov kuće – fabriku za preradu ribe i magazine za njen izvoz u zemlje EU.
“Od svega ovoga, imamo samo riblje resurse koji su upitni, jer uskoro nećemo imati ni kvote za izvoz plave ribe pošto sada ne uspijevamo izloviti dozvoljene količine i dokazati Europi da smo sposobni za to. Razlog je što nemamo modernu ribarsku flotu za komercijalni lov”, rekli su iz ribarskih udruženja. Dodaju da država nema ribarske luke ni mjesto za prvi iskrcaj ribe.
“Pitamo se zašto Vlada ne uzme svoj dio vezova i ustupi ih ribarima koji im pripadaju prema ugovoru sa ruskim investitorom koji je izgradio luku nautičkog turizma i ribarsku luku Lazure u Meljinama”, dodaje se upriopćenju.
Također, postoji stara, zaostala i oronula komercijalna ribarska flota, bez vizije države kako je obnoviti. “Ribari stalno predlažu da se stopa poreza na dodatnu vrijednost (PDV) na uvoz novih ili polovnih brodova i čamaca smanji na nula posto, a za opremu i ribomaterijal kada se uvozi putem carinske deklaracije, kao i na svježu ulovljenu ribu u Crnoj Gori smanji na sedam posto.
Ovo je jedini način stimulacije da se ojača i obnovi ribarska flota i ribarstvo u cjelini”, smatraju u tim ribarskim udruženjima. Vlada, kako su objasnili gradi “kuću”- počevši od krova, bez temelja, prizemlja i spratova, a upitan je i plac odnosno resursi ako izgubimo kvote za izlov ribe.
“Ribari već pet mjeseci zbog lošeg ulova i loših vremenskih prilika ribaju sa deset posto kapaciteta. Zbog rata u Ukrajini i naglog skoka cijene nafte od 1,75 eura po litru je paraliziralo crnogorsko ribarstvo. Uporno tražimo sastanak kod Stijovića da se iznađe rješenje ali on to uopće ne savjetuje”, dodaje se u saopštenju.
Ribari, kako se navodi, nisu protiv gradnje tvornice, ali tvornica se ne može graditi bez temelja i katova samo na osnovu ribljih resursa.
“Mi nemamo više kome da se obratimo u Crnoj Gori, zato ćemo dopis poslati direktno u Bruxelles Europskoj komisiji”, zaključuje se u saopštenju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu