Neto javni dug Crne Gore će u iduće tri godine porasti nominalno sa sadašnjih 4,2 na 5,5 milijardi eura, ali i u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) sa sadašnjih 57,6 na 62,88 posto BDP-a krajem 2027., prema projekciji javnog duga 2024.-2027. objavljen uz prijedlog proračuna za narednu godinu.

Podaci pokazuju i da će u svakoj godini ovog razdoblja neto javni dug rasti znatno brže od crnogorske ekonomije.

Ubrzanje zaduženosti

Vlada krajem iduće godine planira neto javni dug od 4,7 milijardi, što je 10,2 posto više nego što će biti na kraju ove godine, dok će nominalni BDP porasti za 7,4 posto. U 2026. neto javni dug porast će 8,8 posto na 5,12 milijardi, a nominalni BDP 5,1 posto. Taj negativni trend nastavit će se i u 2027. godini, kada će neto javni dug porasti za 7,4 posto, a nominalni BDP za 4,6 posto. Nominalni rast BDP-a je rast u visini njegove procijenjene vrijednosti bez utjecaja inflacije, dok je realni rast niže vrijednosti. Prema Vladinoj fiskalnoj strategiji, BDP će sljedeće godine ostvariti realni rast od 4,8 posto, 2026. 3,1 posto, a 2027. 3,2 posto.

Neto javni dug Crne Gore na kraju prosinca 2023. godine iznosio je 3,97 milijardi eura, odnosno 58,04% BDP-a, a neto javni dug Crne Gore na kraju prosinca 2020. godine iznosio je 3,53 milijarde eura, pišu Vijesti.

Aktualna Vlada premijera Milojka Spajića izabrana je krajem listopada prošle godine.

“Na razinu zaduživanja u narednom razdoblju prvenstveno će utjecati visina nedostajućih sredstava definirana u fiskalnom okviru 2024.-2027. godine, koji pokazuju da će se država u narednom razdoblju zaduživati ​​samo za potrebe otplate duga i financiranja kapitalnog proračuna. U strukturi dugova koje je potrebno vratiti u narednim godinama, najveći udio čine obveze po osnovu inozemnih i domaćih obveznica, otplata kredita kineske Exim banke za izgradnju prve dionice autoputa Bar-Boljare, PBG aranžmane sa Svjetskom bankom iz 2018. i 2020. te kredit Deutsche Bank iz 2023.”, kažu u Ministarstvu financija.

Najveće jednokratne otplate, čiji je utjecaj na iznos otplate najznačajniji, kako se objašnjava, odnose se na euroobveznice s dospijećem 2025. godine u iznosu od 500 milijuna eura, domaće obveznice s dospijećem 2026. godine u iznosu od 50 milijuna eura, kao i euroobveznice. dospijevaju 2027. godine u iznosu od 750 milijuna eura.

“U 2025. godini za otplatu duga potrebno je osigurati oko 830 milijuna eura, a kako bi se osigurala nedostajuća sredstva za iduću godinu, Ministarstvo financija završilo je pregovore za DPL aranžman vrijedan 180 milijuna eura, od čega 80 milijuna eura. osigurala je Svjetska banka, dok preostali dio osiguravaju Francuska razvojna agencija (AFD) i Međunarodni fond OPEC, s iznosima od po 50 milijuna. Ugovor sa Svjetskom bankom i ADF-om potpisan je u listopadu 2024. godine, a ugovor s Međunarodnim fondom OPEC očekuje se u studenom 2024. godine”, kažu u Ministarstvu financija.

Prema podacima ovog vladinog resora, u 2026. godini za otplatu duga potrebno je osigurati oko 353 milijuna eura, što se najvećim dijelom odnosi na redovitu otplatu kredita Exim banci iz 2014. godine, isplatu domaće obveznice iz 2019. godine. u iznosu od 50 milijuna eura, redovitu otplatu kredita Svjetske banke iz 2018. i 2020. godine te Deutsche Bank od 2023.

Strategija upravljanja dugom

U ovom resoru navode da je kvalitet upravljanja dugom potvrđen u ocjenama bonitetne agencije Standard and Poors, koja je dva puta ove godine, u ožujku ove godine, pozitivno ocijenila kreditni rejting Crne Gore, poboljšavši izglede kreditni rejting B sa stabilnog na pozitivan, da bi se kreditni rejting Crne Gore povećao sa B na B+ sa stabilnim izgledima u kolovozu 2024.

Ministarstvo financija najavilo je donošenje srednjoročne strategije upravljanja dugom do kraja ove godine.