Crna Gora je u periodu od siječnja do kolovoza ostvarila izvoz od 576 milijuna eura, što je rast za 70% u odnosu na istih deset mjeseci u posljednjoj pretkriznoj 2019. godini, piše internetski portal eKapija. Pogleda li se struktura izvoza, nešto više od polovine ostvareno je samo sa dva proizvoda – izvozom aluminija vrijednog 149 milijuna eura i struje za 140 milijuna eura.
Zanimljivo je da je sadašnji izvoz aluminija skoro triput vredniji nego u istom periodu 2019. kada je iznosio 52 milijuna eura. Kombinat aluminija krajem 2021. zbog povećanja cijena struje ugasio je većinu proizvodnje.
Odnosno, ostalo je svega 13 ćelija za proizvodnju aluminija kao i novootvoreni pogoni za proizvodnju obogaćenih legura aluminija, tako da se sadašnji Unipromov Kombinat aluminija bavi uvozom sirovog aluminija i preradom u legure.
Glavni izvor – Venezuela
U deset mjeseci 2022. uvezeno je sirovog aluminija za 99,5 milijuna eura, a u istom periodu 2019. godine ta stavka je vrijedila svega 70.000 eura. Najviše sirovog aluminija uvezeno je iz Venezuele (57,7 milijuna), te Južne Koreje za 21,3 milijuna i Kazahstana za 13,3 milijuna. Najviše aluminija izvezeno je u Švicarsku (82,3 milijuna eura), Luksemburg (29,3 milijuna), Hong Kong (15 milijuna) i Italiju (7,1 milijuna).
I izvoz električne energije skoro je triput veći nego u istom periodu 2019. godine, kada je vrijedio 49 milijuna eura. Ali, za deset mjeseci ove godine uvoz električne energije vrijedio je 193 milijuna eura i bio je za 43 milijuna eura veći nego izvoz u istom periodu lani. U odnosu na 2019. kada je vrijedio 54 milijuna eura, uvoz struje sada je bio skoro četiri puta!
Podaci pokazuju da je u periodu od siječnja do travnja izvezeno struje u vrijednosti 100 milijuna eura, a uvezeno za 37 milijuna. Crna Gora je tada imala veliki suficit u trgovini električnom energijom od 63 milijuna eura, ali je zatim uslijedila velika suša koja je uvoz povećala za još 156 milijuna eura.
Preko teritorija Crne Gore postoji i reeksport električne energije koji također ulazi u ove brojke, ali podaci jasno pokazuju da je situacija po trgovinsku bilancu Crne Gore i profit Elektroprivrede mogla biti značajno drugačija da nije bilo rekordne suše i simbolične proizvodnje struje iz hidroelektrana od travnja do studenog.
Od ostalih crnogorskih izvoznih proizvoda najznačajniji su oni od drveta, kojih je ukupno izvezeno za 37,1 milijuna eura. Od toga najviše je izvezeno rezane drvne građe (daske, grede…) u vrijednosti od 21,7 milijuna eura, kao i peleta (12 milijuna). Izvoz namještaja i dijelova od drveta iznosio je skromnih 1,9 milijuna eura.
Izvoz lijekova vrijedio je 26,7 milijuna eura, a prodavani su u dvije zemlje – u Srbiji za 26,2 milijuna i u BiH za pola milijuna eura. Izvoz proizvoda od mesa iznosio je za ovih deset mjeseci 16,8 milijuna eura, od čega je u Srbiju izvezeno u vrijednosti 14 milijuna. Od ukupnog izvoza mesnih proizvoda, na sušeno meso otpada 12,8 milijuna.
Povrće i voće – 8 milijuna
Iz Crne Gore je izvezeno raznih ruda (boksiti, olovo, cink…) za 21 milijuna eura – najviše u Poljsku (13,2 milijuna eura), Kinu (5), BiH (1,2)… Pića je izvezeno u vrijednosti od deset milijuna eura, od čega vina za 6,3 milijuna i piva za 2,8 milijuna.
Najviše je izvezeno u Srbiju, u vrijednosti od četiri milijuna eura, a slijede BiH (1,7 milijuna) i Kosovo (1,2 milijuna). Povrća i voća izvezeno je za osam milijuna eura.
Gotovih proizvoda od čelika izvezeno je za 5,6 milijuna eura, od čega u Srbiju 1,4 milijuna i u BiH 1,1 milijuna. Crna Gora izvozi značajne količine metalnog otpada, pa je prodala otpadnog bakra za 5,7 milijuna, a starog željeza za 4,3 milijuna.
Iz podataka o strukturi izvoza može se zaključiti da od ukupnog službenog izvoza od 576 milijuna eura, oko 200 milijuna nije izvoz domaćih proizvoda već reeksport, odnosno izvoz prethodno uvezenih ili vraćenih proizvoda.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu