Crnogorske banke su stabilne i likvidne, tako da nema naznaka da bi se aktuelna bankarska kriza u Americi i Švicarskoj mogla preliti i na našu zemlju, priopćeno je Televiziji Crne Gore iz Centralne banke.

Iz predostrožnosti su, međutim, naredili nove kontrole financijskih institucija, a od MMF-a zatražili analizu potencijalnog prijenosa rizika s američkog na crnogorsko bankarsko tržište.

Nema razloga za brigu. Ovako Centralna banka odgovara na pitanje hoće li propast tri američke banke i propast švicarske Credit Suisse negativno utjecati na crnogorsko bankarsko tržište.

Dobri pokazatelji
“Tržište je stabilno, depoziti su izuzetno visoki, svi pokazatelji su izuzetno visoki i u ovom trenutku nema naznaka da bi se u bankarskom sistemu Crne Gore mogle pojaviti bilo kakve ranjivosti”, rekao je Nikola Fabris za TVCG. Domaće banke nisu poslovale s američkim bankama, dok je jedna, kaže Fabris, imala ulaganja u Credit Suisse. U pitanju je, tvrdi, iznos niži od 5000 eura, koji ne može stvarati probleme.

“Kako bismo bili potpuno sigurni, u tijeku je dodatna provjera i kontrola koju provodi supervizija u bankovnom sustavu kako bi se utvrdilo postoje li ranjivosti, a MMF za nas radi analizu potencijalnog prijenosa rizika s američkih banaka. crnogorskom bankarskom tržištu”, dodaje on. Da se sadašnja kriza ne može prenijeti na Crnu Goru, slažu se i u Udruženju banaka.

”Niti jedna banka u našem sustavu nije imala poslovne odnose s tim bankama, niti su u njih ulagali crnogorski investitori, tako da nema opasnosti od izravnog utjecaja kraha”, rekao je Bratislav Pejaković za Javni servis. Iako je uzdrmao tržišta, bankrot američkih banaka razlikuje se od krize 2008., koja je također počela u Americi. Sada banke financiraju vlastito spašavanje novcem iz fondova za oporavak, a ne poreznih obveznika.

U slučaju problema, isto bi pravilo vrijedilo iu Crnoj Gori. “U slučaju problema za neke banke, ne govorim o sadašnjoj krizi, ali u slučaju lošeg upravljanja, posljedice ne bi snosili porezni obveznici, nego same poslovne banke”, ističe Pejaković. Ipak, naši sugovornici smatraju da su lekcije izvučene i optimistični su da se nevolje iz 2008. neće ponoviti.

Stroži standardi
U Crnoj Gori su, kako su podsjetili u CBCG, znatno stroži standardi koje banke moraju ispunjavati u pogledu kapitala i likvidnosti.

“Bankarski sustav naše zemlje je stabilan, visoko likvidan i solventan. Svi ključni pokazatelji poslovanja znatno su iznad regulatornog minimuma. Prema posljednjim dostupnim podacima koeficijent solventnosti iznosio je 19,32, dok likvidna sredstva iznose preko 1,8 milijardi eura, što je izuzetno visoka razina za malo tržište poput crnogorskog”, navodi se u priopćenju.

CBCG, unatoč odličnim pokazateljima bankarske solventnosti, djeluje proaktivno i već je poduzela dodatne mjere opreza kako bi isključila sve potencijalne rizike. “Naime, u toku je analiza koju provodi Sektor kontrole u bankarskom sistemu, a od Međunarodnog monetarnog sistema (MMF) zatraženo je da analizira potencijalni prijenos rizika sa američkog tržišta na crnogorski bankarski sistem”, rekli su iz CBCG.

Na globalnoj razini, međutim, veliki izazov je potencijalni pad povjerenja u banke, pa će nadolazeći mjeseci biti od velike važnosti da se pokaže hoće li se pojaviti još banaka s ranjivostima.