Crnoj Gori je potrebna nova strategija održivog rasta zasnovana na produktivnosti i jačanju ljudskih resursa, uz očuvanje prirodnih resursa, rekao je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović.

Rekao je to sudjelujući u radu dvodnevnog regionalnog poslovnog foruma u Beogradu, na kojem se raspravljalo o gospodarskim i političkim perspektivama, izazovima i aktualnostima u području održivog razvoja u zemljama Zapadnog Balkana do 2030. godine i nakon toga.

Politička stabilnost
Radovanović je tijekom izlaganja istaknuo potrebu da regionalne samouprave pronađu pravu ravnotežu između potpore gospodarstvu, omogućavanja održivog rasta i istovremenog zadržavanja fiskalne odgovornosti.

“Preduvjet za razvoj zapadnog Balkana je politička stabilnost i profesionalizacija javne uprave. To je izuzetno zahtjevan izazov, ako realno sagledamo političke prilike u regiji. Potrebno je ojačati javne institucije i ojačati vladavinu zakona u cilju poticanja gospodarskog rasta”, rekao je Radovanović.

Prema njegovim riječima, Crnoj Gori je potrebna nova strategija održivog rasta zasnovana na produktivnosti i ljudskom jačanju, uz očuvanje prirodnih resursa. “Nedosljedna primjena zakona i drugih propisa, kao i visok stupanj sive ekonomije, predstavljaju izazove za ekonomski razvoj i koče integraciju u EU”, zaključio je potpredsjednik Privredne komore Crne Gore.

Kako je priopćeno iz PKCG, forum je okupio predstavnike biznisa, politike i civilnog društva koji su kroz prezentacije sagledali ekonomije Zapadnog Balkana iz perspektive 2030. godine. Kao u svojevrsnoj vremenskoj kapsuli, događaj je otvorio pitanja o tome gdje je regija 2030. u smislu gospodarskog, političkog i društvenog razvoja, koji su uvjeti morali biti ispunjeni da bi se postigli rezultati, što se moglo učiniti drugačije i što lekcije su naučene.

Poseban fokus, kako se navodi u priopćenju, bio je na temama: regionalni gospodarski razvoj, zadržavanje talentiranih ljudi protiv “odljeva mozgova”, kompleksnost Zelenog sporazuma i promjene koje on nameće u borbi protiv klimatskih promjena i zaštiti okoliša.

Radovanović je govorio u sklopu panela s temom “Prosperitetne ekonomije Zapadnog Balkana – Je li misija ispunjena?”. Potpredsjednik PKCG predstavio je ulogu Komore u stvaranju povoljnog okruženja za poslovanje i promicanje privrede, s posebnim osvrtom na njen doprinos transformaciji privrede naše zemlje ka zelenoj i održivoj ekonomiji.

Smanjen dug
U cijeloj priči, dobro je da je barem državni dug ove godine smanjen. Ukupan bruto javni dug Crne Gore na kraju lipnja iznosi oko 4,14 milijardi eura, što je 64,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok osnovni državni dug, umanjen za vrijednost depozita i bez dugova lokalne samouprave od oko 120 milijuna, iznosi 3,75 milijardi kuna ili 58,2 posto BDP-a, saznaju “Vijesti”.

Ovo je prvi put od 2014. da je neto državni dug ispod maastrichtskog kriterija od 60 posto BDP-a. To je važno jer se zemlje s većim državnim dugom smatraju visoko zaduženima.