Rastuće potrebe za ovogodišnjim zaduživanjem Vlada Crne Gore pokušat će djelomično podmiriti i zaduživanjem na domaćem tržištu. Točnije, kod vlastitih građana.

Novo zaduženje planirano je u obliku izdavanja državnih obveznica namijenjenih građanima. Ministarstvo financija (MF) aktivno prati događanja, kako na međunarodnom tako i na domaćem tržištu kapitala, a jedna od mogućnosti za potencijalno uvođenje nove suradnje s fizičkim losobama su obveznice stanovništva odnosno tzv. narodne obveznice, piše podrgorički dnevnik Dan.

Novac građana

Riječ je o vrijednosnim papirima čijim izdavanjem država želi prikupiti slobodna novčana sredstva, kojih trenutno ima više od pet milijardi eura, koliko građani i tvrtke drže kao depozite u bankama.

“Izdavanjem obveznica građanima država bi građanima omogućila plasiranje viška sredstava po povoljnijim uvjetima nego što je to slučaj s poslovnim bankama. S obzirom na visoku likvidnost poslovnih banaka, navedeni proizvod ih ne bi ugrozio – kazali su za “Dan” u Ministarstvu financija.

Ako dođe do emisije dionica građana, građani koji ih kupe dobili bi veću kamatu nego što je sada u bankama, gdje su kamate na štednju do 2 posto i manje na godišnjoj razini.

Guvernerka Centralne banke Crne Gore Irena Radović na prošlotjednom Odboru za ekonomiju, financije i proračun spomenula je mogućnost izdavanja državnih obveznica namijenjenih građanima. Navela je da s obzirom na to da je ukupan depozit 5,33 milijarde, a dug 1,2 milijarde, odnosno 60 posto BDP-a, država razmišlja o plasiranju državnih obveznica.

“Razmišlja se o državnim obveznicama jer država može povući 300 do 500 milijuna eura. MMF se pozitivno izjasnio o ovoj inicijativi i u veljači i prije sedam dana – objavila je tada na Upravi.

Podsjetimo, Vlada Crne Gore se početkom godine zadužila za 750 milijuna dolara emisijom državnih obveznica na Londonskoj burzi, po kamatnoj stopi od 5,88 posto. Te državne obveznice bile su namijenjene investitorima, a premijer Milojko Spajić tada je rekao da je “vrlo važna stvar što su svi najveći svjetski investitori uložili u ovu emisiju crnogorskih obveznica”.

Potom je najavio da je rok povrata sedam godina i dodao da je transakcija sklopljena po povoljnim uvjetima.

On je tom prilikom objasnio da je “jedina relevantna kamata za Crnu Goru 5,88 posto” i dodao da su obveznice izdane u dolarima jer je, kako je naveo, “jeftinije”.

Spajić je tom prilikom istakao da je Crna Gora službeno na indeksu J.P. Morgana, tj. prvi put u povijesti u indeksu dolara.

Crnogorski premijer je tada najavio da će dug biti iskorišten isključivo za “otplatu ranijih dugova i eventualno financiranje kapitalnih projekata”.

“Niti jedan euro iz ove emisije obveznica neće biti iskorišten za tekuću potrošnju, plaće, mirovine, socijalna davanja, već isključivo za otplatu starih dugova i potencijalno za kapitalna ulaganja – rekao je tada Spajić.

Investicije ili potrošnja?

Po cijeni, odnosno dostupnosti, vidjet će se jesu li spomenute obveznice namijenjene subjektima s većim depozitima ili građanima s manjom štednjom, objašnjeno je “Danu” na Ekonomskom fakultetu. Također, zaduženje u obliku državnih obveznica nije samo po sebi problem, puno je važnije da je novac namijenjen za investicije, a ne za tekuće troškove.

Premijer Milojko Spajić i ministar financija Novica Vuković kazali su nedavno da će sljedeće godine država morati vratiti 800 milijuna eura, a 2026. godine čak milijardu eura, te da će se izdavanje obveznica pokušati aranžirati svake godine te kako bi to trebala postati normalna pojava.

Prema zakonu o proračunu, Crna Gora ima pravo do kraja godine zadužiti se za gotovo 500 milijuna eura. Zakon predviđa dug do 1,15 milijardi eura.