Centralna banka BiH očekuje pad inflacije i oporavak ekonomije

Autor: Poslovni dnevnik , 23. studeni 2023. u 06:55
Foto: Shutterstock

U jesenskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija objavili su projekcije ključnih makroekonomskih varijabli za horizont 2023.-2025.

Centralna banka BiH zadržala je nepromijenjenu projekciju ekonomske aktivnosti u 2023. godini, na razini od 1,6 posto, dok je projekcija inflacije korigirana naniže, na razinu od 6,3 posto. U sljedeće dvije godine očekuju oporavak ekonomije, te daljnje slabljenje inflatornih pritisaka.

U jesenskom krugu srednjoročnih makroekonomskih projekcija objavili su projekcije ključnih makroekonomskih varijabli za horizont 2023.-2025. U projekcijskom razdoblju očekuju blagi do umjereni rast gospodarske aktivnosti i daljnje slabljenje inflatornih pritisaka.

U odnosu na svibanjsku rundu srednjoročnih makroekonomskih projekcija (za razdoblje 2023.-2024.), očekivani rast realnog BDP-a je nepromijenjen i iznosi 1,6%. U 2024. godini, kao rezultat novih informacija o slabljenju vanjske potražnje, ali i postojanoj inflaciji koja smanjuje realnu potrošnju kućanstava, projicira se nešto niži realni gospodarski rast u odnosu na svibanjski krug projekcija, na razinu od 2,1%.

Prema prvim procjenama, rast gospodarske aktivnosti mogao bi se intenzivirati 2025. godine, po stopi od 3,5 posto. U 2023. projiciraju inflaciju od 6,3%, što je 1,4 postotna boda niže u usporedbi s krugom srednjoročnih projekcija iz svibnja 2023., a u skladu je s najnovijim brzim procjenama kratkoročne inflacije.

Do kraja projekcijskog razdoblja očekujemo postupno slabljenje inflatornih pritisaka. I dalje ističu da se gospodarstvo ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli izložene iznimno visokom stupnju neizvjesnosti.

Procjenjuju da su rizici za inflaciju iznad projicirane veći u odnosu na prvi krug projekcija 2023. godine. Globalni geopolitički rizici vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. Također, najveći dio inflatornih pritisaka trenutno je posljedica rasta domaćih cijena, a moguć je i daljnji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu.

Komentirajte prvi

New Report

Close