Centralna tema ovog najvećeg ekonomskog regionalnog skupa koji organizira Savez ekonomista Srbije u partnerstvu sa kompanijom Mastercard bila je „Srbija 2030.: Agenda održivog razvoja“. Tijekom četiri dana održano je 33 panela na kojima je govorilo 200 panelista, a realizirano je i 8 plenarnih obraćanja. Oko 100 akreditiranih novinara pratilo je rad 29. Kopaonik biznis foruma.

Aleksandar Vlahović istaknuo je da je na Forumu, u hotelu Grand Kopaonik bilo 1250 sudionika: „Samo u prva tri dana Foruma, bez današnjeg dana, skup je online pratilo oko 6000 sudionika. Izuzetno smo zadovoljni posjećenošću kao i izvanrednim diskusijama koje su se vodile na 33 panela“, izjavio je Vlahović.

Dodao je da su teme poput rata u Ukrajini, rast cijena energenata i prekinuti globalni lanci snabdijevanja bile prisutne na ovogodišnjem skupu, ali sve u svijetlu Agende održivog razvoja.

“Suština održivog razvoja i jeste da iznjedrite privrednu strukturu koja će biti otporna na eksterne šokove kakav je ovaj u kojem živimo. Forum je pokazao potrebu jednog ovakvog godišnjeg okupljanja privredne, političke i akademske elite,“ izjavio je Vlahović i dodao da samo jednom razmjenom argumenata možemo doći do kvalitetnih rješenja.

Istaknuo je da su sudionici u načelu suglasni da je Srbija imala dobar ulazak iz fiskalnog ugla u 2022., ali i da sada živimo u vremenu izrazite geopolitičke krize i nadolazeće ekonomske krize te je preporuka Kopaonik biznis foruma nosiocima ekonomske vlasti i kreatorima ekonomskih politika da fiskalna politika bude zasnovana na načelu opreznosti, načelu štednje, da se stvara  veći fiskalni prostor da bi moglo da se intervenira na strani ponude, kao i da monetarna politika mora da pronađe balans između instrumenata za smanjenje inflacije i instrumenata koji trebaju potaknuti rast.

Vlahović je dodao da će Savez ekonomista za tri tjedna od završetka Foruma predstaviti sa preciznim zaključcima i preporukama kreatorima ekonomske politike.

Predsjednik Saveza ekonomista Srbije najavio je da će naredni, jubilarni, 30. Kopaonik biznis forum biti održan na istom mjestu, od 5. do 8. ožujka 2023. godine.

Ministrica Darija Kisić svojim obraćanjem otvorila treći dan 29. Kopaonik biznis foruma

Darija Kisić Tepavčević, ministrica za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije svojim izlaganjem započela je treći dan 29. Kopaonik biznis foruma koji se održava u hotelu Grand Kopaonik. Ona je istaknula da je osnova ministarstva stvaranje tržišta rada koje je podjednako dostupno za sve kao i da je na tome bazirana nova strategija 2021-2026. “Poslednjih desetljeća određene kategorije stanovnika imaju lošiji položaj na tržištu rada, a mi moramo svi zajedno da radimo da poboljšamo taj položaj”, izjavila je Kisić-Tepavčević. Govoreći o kategorijama koje imaju lošiji položaj, istaknula je da su to žene starije od 55 godina i osobe mlađe od 30 godina. Ona je dodala da je aktivnim mjerama zapošljavanja uključeno na desetine tisuća stanovnika.

Govoreći o zakonskoj regulativi, ministrica je izjavila da je prije oko mjesec dana po prvi puta usvojen  Zakon o socijalnom poduzetništvu koji stimulira drugačiji način poslovanja. Istovremeno, istaknula je podršku mladima koji su prepoznati kao teže zapošljiva kategorija. “Želimo omogućiti ambijent i uvjete da mlada osoba započne odmah poslovnu karijeru”, navela je Kisić-Tepavčević i dodala da se svim mjerama nastoji zadržati put napretka kao i da je na tom putu potrebna energija svakog od nas. “Pred nama su stalno izazovi, moramo se prilagođavati situaciji, ali i da imamo volju i i želju za napretkom i rezultati će doći”, zaključila je Darija Kisić Tepavčević.

Obraćanje Dejane Kostadinove, direktorice UNICEF-a u Srbiji

Nakon obraćanja ministrice za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, svoje izlaganje imala je i Dejana Kostadinova, direktorica UNICEF-a u Srbiji koja je tijekom svog obraćanja naglasila je da joj je drago da su djeca i mladi u centru pažnje na dan zatvaranja Foruma zato što znamo da održivi razvoj počinje i završava sa djecom i mladima.

“Oni su sadašnjost i budućnost svakog društva. To se tiče svih nas. Štoviše, oni su jedan od najvažnijih stupova rasta ekonomije svake zemlje i prosperiteta društava. To je posebno važno danas kada su prava djece i adolescenata pod velikom prijetnjom. I kada napredak u pogledu indikatora Ciljeva održivog razvoja koji se tiču djece zaostaje zbog utjecaja pandemije virusa COVID-19, klimatskih promena i složenih humanitarnih kriza”.

Dejana je istaknula da možemo i moramo uložiti maksimalne napore kako bismo ublažili ove prijetnje. “Ulaganje u djecu je od ključnog značaja kako bi se osiguralo ostvarivanje njihovih prava. Konvencija o pravima djeteta utvrđuje zakonske obaveze država da realizira socijalna, ekonomska, građanska, politička i kulturna prava djece u najvećoj mogućoj mjeri koliko im to dopuštaju raspoloživi resursi. Ipak, države to ne mogu da postignu same.” Ona je dodala da je potrebno  obnoviti Društveni ugovor između Vlade, poslovnog sektora, civilnog društva, gradova i općina, međunarodnih organizacija kao što je UNICEF, kako bi se stvorile jednake mogućnosti za svu djecu i mlade.

Tijekom izlaganja, istaknuto je da djeca Srbije mlađa od 18 godina čine samo 17,3 posto stanovništva. Što to djecu čini posebno dragocjenim resursom koji zahtijeva svu našu pažnju i podršku.

„Čak 8,3 posto djece u Srbiji živi u apsolutnom siromaštvu, dok je 24,2 posto pod rizikom od siromaštva. Pandemija virusa COVID-19 dodatno je pogoršala situaciju za već siromašnu djecu i njihove obitelji, posebno one koji žive u jugoistočnoj Srbiji i koji su pod većim rizikom u odnosu na druge regije”, rekla je Dejana Kostadinova i dodala : “Ulaganje u djecu i mlade, posebno u one koji su ranjivi i marginalizirani, može pomoći u promoviranju pravičnog i inkluzivnog društva, čime se omogućava da više ljudi djelotvorno sudjeluje u ekonomskom razvoju.“

Panel 32 – Šta mladi očekuju od nas?

Biznis sektor može da utječe i pomogne mladima, da utječe na razvoj njihovih vještina. Ulaganje u budućnost počinje ulaganjem u mlade. Ovo su neki su od zaključaka panela Šta mladi očekuju od nas koji je održan trećeg dana 29. Kopaonik biznis foruma.

Predstavnici mlade generacije istaknuli su na panelu izazove sa kojima se suočavaju njihovi vršnjaci, dok su članovi biznis zajednice predstavili koja bi uloga privrede mogla biti u njihovom rješavanju.

U istraživanju, u kojem je sudjelovalo 1033 mladih, uzrasta 15-25 godina (36% uzrasta 15-19 godina i 22% uzrasta 20-25 godina), istaknuto je da samo 5 posto njih smatra da poduzeća u Srbiji vode dovoljno računa o djeci i mladima, a 85 posto ima velika očekivanja od poslovnog sektora da ih podrži u njihovom budućem razvojnom putu, kroz osiguravanje praksi, pružanje mentorstva i mogućnosti za volontiranjem, kao i drugih prilika za stjecanje poslovnog iskustva.

Na panelu na kojem su prvi put mladi na Forumu imali priliku da kroz razgovor sa biznis zajednicom podjele svoje poglede na svijet i očekivanja od biznisa, sudjelovali su Milica Otović, Kai Vainomaa i Nikola Samardžić, predstavnici UNICEF-ovog omladinskog odbora, Miloš Đuričanin, direktor strategije Nordeus fondacije, Dragan Filipović, predsjednik UO Generali osiguranja, i Marko Mitrović, analitičar UNICEF-a. Panelu se online priključio i Branko Milutinović, CEO Nordeusa. Moderator panela bila je Vesna Đukić Savić, šefica odjela za suradnju i partnerstva sa privatnim sektorom, UNICEF Srbija.

„Jako je važno da se mladi ljudi sretnu sa biznis sektorom dok su jos u školi, kada možemo uz neka praktična znanja da se bolje pripremimo za različite poslovne izazove“,  izjavila je Milica Otović, studentica prve godine Fakulteta za sigurnost u Beogradu.

Dragan Filipović predsjednik Izvršnog odbora Generali Osiguranje Srbija istaknuo je da je fakultetsko znanje važno, da je znanje najjače oružje koje imamo.“Danas mladi imaju priliku da putem programa praksi u raznim kompanijama mogu vidjeti i osjetiti kako ono što uče izgleda u praksi. Prosječna starost zaposlenih u Generaliju je 42 godine, a od 1700 zaposlenih 24 posto čine ljudi starosti do 35 godina i više od 50 posto milenijalci. Iako generacijska pripadnost ne bi trebalo da ima veliki značaj u tome kako se osjećamo i identificiramo, ne možemo odbaciti činjenicu da svjetski događaji, tehnološki napredak i društveni razvoj utječu na naša osobna iskustva i oblikuju stavove koje ćemo imati kao odrasli. Razumijevanje ovih nijansi pomaže nam da komuniciramo i da se povežemo s ljudima iz različitih generacija”, izjavio je Filipović dodajući da bez sudjelovanja mladih u poslu nema budućnosti.

Miloš Đuričanin direktor strategije Nordeus fondacije istaknuo je da je obrazovanje i budućnost djece u Srbiji nije samo odgovornost škole, već svih nas koji činimo ovo društvo:

“Na Forumu smo osjetili veliku iskrenu podršku ljudi koji rade u našim kompanijama da postanemo partner obrazovanju i pomognemo da mladi budu spremniji za život i posao već po izlasku iz škole. Udružili smo se sa organizacijama koje već rade na podršci mladima i obrazovanju. Pored UNICEF–a, tu su i Inicijativa Digitalna Srbija, Centar za promociju znanosti, Junior Achievement, i druge organizacije što nam u startu omogućava kontakt s više od 2/3 srednjih škola u Srbiji”,  rekao je Miloš Đuričanin.

Branko Milutinović CEO Nordeusa kaže da je priča Nordeusa i Nordeus fondacije tek počela:

“Pred nama je šansa da iskoristimo ovaj trenutak u kojemu znanje mijenja svijet. Živimo u vremenu u kome nikad veći utjecaj na ekonomski prosperitet nije imalo znanje i sposobnost populacije da znanjem stvara vrijednost. Danas je jedino važno  šta znaš i kakvu vrijednost možeš napraviti i to će biti  još surovije, ili još veća prilika u desetljećima koje dolaze. Sreća da je Srbija u poziciji da mi to možemo konvertirati dosta uspješno ako budemo pametni”, ocijenio je Milutinović na Kopaonik biznis forumu.

Panel 33 – Da li digitalizacija vodi renesansi zdravstvenog sistema?

Poslednji panel 29. Kopaonik biznis foruma bio je posvećen digitalizaciji u zdravstvenom sustavu. Na panelu su sudjelovali Ana Govedarica, generalna direktorica kompanije Roche, Mihailo Jovanović direktor Ureda za IT i eUpravu u Vladi Republike Srbije i Maja Kocić, predsjednica Udruženja pacijenata obolelih od limfoma LIPA. Moderator panela bio je Nebojša Bjelotomić, generalni direktor Inicijativa “Digitalna Srbija”.

Specijalnom video porukom obratio se  Bertalan Mesko, medicinski futurist i direktor Medicinskog futurističkog instituta.

Koliko je digitalizacija sastavni dio liječenja, neophodnost boljeg kvaliteta odnosa pacijenta i doktora, ali i veliki značaj digitalnih rješenja koja koriste pacijentima neke su od tema o kojima se govorilo na ovom panelu.

Maja Kocić, predsjednica Udruženja pacijenata obolelih od limfoma LIPA istaknula je značaj digitalizacije u zdravstvu navodeći da je pacijentima vrlo značilo sve što je država napravila tijekom pandemije – počevši od E zdravlja, cijepljenja i  obavještavanja o terminima imaju do toga da pacijenti imaju lakši pristup informacijama. Ona je istaknula i da digitalizacija u zdravstvu zavisi od toga koliko možemo da prikupimo i obradimo zdravstvene podatke.

Mihailo Jovanović direktor Ureda za IT i eUpravu u Vladi Republike Srbije govorio je o umjetnoj inteligenciji: „Godine 2019. godine Vlada je donela strategiju umjetne inteligencije i jedna od mjera je uspostavljanje nacionalne platforme za razvoj umjetne inteligencije. „U ovom trenutku više od 100 stručnjaka iz različitih djelatnosti, institucija i instituta se obučava za rad na ovoj platformi jer je to ono čemu težimo – da razvijamo nove stvari koristeći umjetnu inteligenciju“, naveo je Jovanović.

Ana Govedarica, generalna direktorica kompanije Roche izjavila je da medicina jeste skupa, kao i da postoje velike promjene među kojima je i ta da se medicina  mijenja neviđenom brzinom u konceptu istraživanja, u smislu da sada na osnovu molekularnosti ćelija mogu da se rade predviđanja oboljenja. Ona je dodala i da podaci imaju veoma važnu ulogu , kao i da su upravo oni „kraljevi“ u novoj medicini jer nam daju nova saznanja.

Specijalni intervju sa Anom Brnabić, predsjednicom Vlade Republike Srbije

Posljednjeg dana Kopaonik biznis održan je specijalni intervju sa Anom Brnabić, predsjednicom Vlade Republike Srbije.

Predsjednica Vlade čestitala je na organizaciji Foruma i istaknula da se u krizama privreda i vlada suočavaju zajedno, kao i da joj je drago za veliki interes zaključaka koje su dobre smjernice za Vladu.

Ona je istaknula dobre rezultate – rast u 2021. godini bio je 7,4 -7,6 posto, ekonomski pad 2020. bio je 0,9%, tako da je ekonomija održana na nivou iz 2019. „Još jedan dobar rezultat je vladavina prava i ustavni amandmani“, izjavila je Brnabić.

Govoreći o koracima koje treba naredna Vlada realizirati, istaknula je članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, treba napraviti korak bliže prema ovoj organizaciji. Druga stvar koju bi savjetovala je  daljnja reforma javnih poduzeća. „Mi smo usvojili strategiju upravljanja poduzećima i akcijski plan, ali ne mnogo dalje od toga. Konkurentnost i produktivnost naše ekonomije dosta zavisi od toga“, istaknula je Brnabić.

Govoreći o energetskoj tranziciji istaknula je da ono što smo mislili i znali o energetskoj tranziciji nije pravolinijski. „Zemlje Europske unije koje su bile lideri u zelenom se sada ponovo vraćaju na ugalj jer vam dolazi pitanje da li da budemo zeleni ili da budemo energetski samostalniji“, rekla je Brnabić i dodala da mnoge zemlje sada razmišljaju da budu energetski samostalnije.

Ana Brnabić je pohvalila sve ono što je urađeno u smislu digitalizacije i 4. industrijske revolucije. „Mi smo napravili institucionalni okvir i jasno znamo šta želimo u toj djelatnosti. Sljedeće je biotehnologija, bioinformatika, biomedicina“, izjavila je Brnabić navodeći da je umjetna inteligencija i life- science je druga važna tema koja može da nam pomogne.

Ona je dodala da je razlika između toga kakva je Srbija bila 2016. i kakva je sad, u tome da mi danas vjerujemo u sebe. „Važno je da svi u svakom trenutku budemo spremni da se mijenjamo, učimo i usvajamo nova znanja“, istakula je Brnabić.

Govoreći o populacijskoj politici, istaknula je da je to veliki problem ne samo za Srbiju, već i zemlje Zapadne Europe. „Potencijal je u tome da se naši ljudi vraćaju u Srbiju, što smo uspjeli“ i  dodala da prvi put imamo neto priljev ljudi, visokokvalificirane radne snage u svim djelatnostima. Dodala je da je i dalje problem neto odljev niže obrazovne radne snage i da Vlada mora dati sve od sebe da se i to riješi.

Govoreći o sektorima koji donose potencijal, Brnabić je isknula da je nama potrebno između 13 i 15 milijardi eura investicije u djelatnosti zaštite životne sredine da bismo dostigli standarde EU, kao i da između ostalog tu spadaju i izgradnja kanalizacijskih mreža, sanitarnih deponija, reciklažnih centara i filtera za termo elektrane. „Biotehnologija i umjetna inteligencija su djelatnosti koje u kratkom roku mogu donijeti dodatan rast,“ zaključila je predsjednica Vlade.